Pravilnik upotrebi kolačića
Portal Net.hr unaprijedio je politiku privatnosti i korištenja takozvanih cookiesa, u skladu s novom europskom regulativom. Cookiese koristimo kako bismo mogli pružati našu online uslugu, analizirati korištenje sadržaja, nuditi oglašivačka rješenja, kao i za ostale funkcionalnosti koje ne bismo mogli pružati bez cookiesa. Daljnjim korištenjem ovog portala pristajete na korištenje cookiesa. Ovdje možete saznati više o zaštiti privatnosti i postavkama cookiesa

Hrvate od totalne depresije spašava samo zdravlje

Nacionalni indeks sreće ipak je blago porastao sa 63,8 na 64 boda, unatoč tome što građani sve teže podmiruju svoje osnovne potrebe. Najnezadovoljniji su nezaposleni, dok su umirovljenici najizoliranija skupina u hrvatskom društvu.

Hrvati sve teže podmiruju osnovne životne potrebe jer imaju manje novca za hranu, stanovanje, odjeću i obuću, pokazuju rezultati istraživanja Nacionalnog indeksa sreće (NIS), istraživačkog projekta časopisa Banka, agencije za istraživanje tržišta Hendal i osiguravateljne tvrtke Allianz Zagreb, za mjesec ožujak.

Zato je ta komponenta NIS-a (pristup osnovnim potrebama) smanjena na 61,5 bodova, u odnosu na 62,3 boda u veljači. Loše objektivno stanje gospodarstva odrazilo se i u padu zadovoljstva trenutačnom životnom situacijom za 2,5 bodova te pesimističnijim očekivanjima za sljedeće dvije godine.

Fizičko zdravlje Hrvata, njihovo zadovoljstvo osobnim razvojem, socijalnom i radnom okolinom podigli su opću razinu NIS-a (to sve vrijednosti iznad 64), dok ga zadovoljstvo trenutačnom i budućom životnom situacijom te ekološko ponašanje spuštaju.

No, NIS je unatoč tome blago krenuo prema gore i iznosio 64 boda, ponajprije zahvaljujući subjektivnoj procjeni zdravlja koje iznosi čak 79 bodova (3,2 boda više nego u veljači), te radnoj okolini od 73,4 boda (1,8 bodova više nego u veljači). Hrvati svoju radnu okolinu ocjenjuju boljom, unatoč tome što su vijesti i kretanja s tržišta rada i ekonomije sve lošije.

Hrvatska je još uvijek u recesiji, novca za život je sve manje, a nezaposlenih sve više. Vladine mjere oporavka gospodarstva najprije se moraju usvojiti, zatim provesti, a dok pokažu rezultate… Do tada će nezaposlenost i dalje rasti, pa će u središtu društvenih rasprava biti borba za posao.

Nezaposlenima je život najteži, a umirovljenici su najizoliraniji

Nacionalni indeks sreće veći je kod zaposlenih (66,3) nego kod umirovljenika (60,5), a najmanji je kod nezaposlenih (60,1). No, zasad su sve tri skupine građana iznad 50 bodova, što znači da su u pozitivnom dijelu skale (sve iznad 50). Ali, kad se nezaposlene pita koliko su zadovoljni svojom trenutačnom životnom situacijom, dolazimo do najlošijeg pojedinačnog rezultata NIS-a od svega 39 bodova.

Ljuti i pod stresom su svi – zaposleni, nezaposleni i umirovljeni

Procijenjeno zadovoljstvo, kako trenutačnom tako i budućom životnom situacijom, i zaposlenih i nezaposlenih veoma je malo. No, procjena životne situacije u budućnosti viša je od trenutnog zadovoljstva kod svih triju skupina, a kod umirovljenika i nezaposlenih skoro da se i ne razlikuje, što upućuje na zaključak da postoji određena razina optimizma građana, ali i postavlja pitanje opravdanosti očekivanja – na osnovi kojih pokazatelja umirovljenici i nezaposleni procjenjuju da će im za dvije godine biti bolje?

Istraživanje je provedeno prije Vladinog Programa gospodarskog oporavka, mirovine sigurno neće rasti, a teško da je u tom roku moguć i značajan porast zaposlenih.

S druge strane, veoma je niska razina emotivnog stanja nezaposlenih (60,9) u odnosu na zaposlene (67,9), kao što pokazuje slika 3 – ljutnju i stres osjećaju sve tri skupine građana, no najmanje pozitivnih osjećaja (ljubav, poštovanje) imaju umirovljenici.

Emotivno stanje ipak nije tako loše kao što bi se moglo očekivati s obzirom na to da nezaposleni imaju jedva dovoljno novca za hranu (49,7). Iako nezaposleni i umirovljenici imaju nižu razinu pristupa osnovnim potrebama od zaposlenih, po toj komponenti indeksa još uvijek na pozitivnoj strani skale (iznad 50 bodova), što znači da ili troše stare zalihe ili novac pritječe na neke druge načine.

Većina umirovljenika (njih 60%) živi samo od mirovine, mali dio njih (12%) obavlja honorarne poslove ili troši ušteđevinu iz banke, dok se četvrtina oslanja na pomoć djece ili rodbine. To je pokazalo Pulsovo istraživanje “Stavovi o mirovini” provedeno prije tri godine, koje se danas moglo promijeniti samo u smislu da su se ušteđevina i novčana pomoć smanjili. Zanimljivo je da je spomenuto istraživanje pokazalo i da umirovljenici troše slobodno vrijeme uglavnom na pomaganje djeci i čuvanje unuka, da su se svi složili kako je njihov položaj u hrvatskom društvu jako loš te da što je više moguće treba izbjegavati odlazak u mirovinu.

Sve u svemu, Nacionalni indeks sreće pokazao je da Hrvati teže podmiruju svoje osnove potrebe nego mjesec ranije, najnezadovoljniji su nezaposleni, dok umirovljenici nekako još drže glavu iznad vode, no oni se osjećaju najizoliraniji i najusamljeniji, što ukazuje da je njihov položaj u hrvatskom društvu najlošiji.

Prethodni članci:

arti-201004020232006
arti-201004140375006

Povratak na Net.hr