HEP zaboravio na srpski dug od pola milijarde eura?

Unatoč dugu Elektroprivrede Srbije (EPS) HEP-u, koji je premašio pola milijarde eura, Hrvatska elektroprivreda, ali ni država već godinama ne čine ništa kako bi tužbom ili nagodbom taj dug i naplatili.

Ovaj je dug posljedica izgradnje elektrane, što se financiralo iznosom u protuvrijednosti današnjih 120 milijuna eura. Kako je kredit umjesto srpske strane plaćao HEP, na osnovicu su se nagomilale i redovite te zatezne kamate u iznosu od najmanje 150 milijuna eura.

Do ovih je podataka došao Večernji list na osnovi internih HEP-ovih dokumenata. Riječ je o novcu koji je Elektroprivreda SRH potkraj 70-ih godina uložila u gradnju Termoelektrane Obrenovac VI. i rudnika Tamnava, na koji njezin sljednik HEP ima pravo na osnovi kreditnog, a ne vlasničkog odnosa, koji je tada ugovoren. No, ono što je još značajnije odnosi se na stavku ugovora prema kojoj HEP ima pravo na kupnju električne energije po povlaštenoj cijeni iz navedene elektrane.

Podmirivanje duga značilo bi niže cijene struje za građane

S obzirom na to da je isporuka obustavljena 1991. godine, HEP prema ugovoru ima pravo na još 12,5 godina isporuke ili na 21,9 TWh (teravata) struje. Ilustracije radi, trenutačna godišnja razina potrošnje u Hrvatskoj iznosi oko 18 TWh. S obzirom na to da je HEP uvoznu struju za sljedeću godinu kupio za oko 47 eura po MWh (megavata), a ova iz Srbije ne bi iznosila više od 30 eura po MWh, proizlazi da HEP na ovoj razlici u cijeni gubi približno 372 milijuna eura. Dapače, tako jeftino nabavljena struja možda bi mogla smanjiti i račune građana.

A kada smo kod potrošača, zanimljivo je usporediti kako je HEP revan u iskapčanjima i tužbama za neplaćena potraživanja. Dvije tisuće kuna duga kućanstva dovoljno je za ove mjere. Više od pola milijarde eura duga očito nije. I to sve u vremenu kada se država hvali da je ukinula “harač” te njime do sada blagajnu napunila s 2,8 milijardi kuna. Iznos duga Elektroprivrede Srbije preračunato iznosi gotovo dvostruko više, tj. oko 5 milijardi kuna. Odgovor na pitanje zašto ništa nije poduzeto da se naplati dug gotovo je nemoguće dobiti, tvrde u Večernjem listu.

Odbijenica za pregovore

No, u dvama se dokumentima iz 2004., koje potpisuje bivši predsjednik Uprave Ivan Mravak, te internom izvješću s kraja 2008. objašnjava kako nitko ništa ne poduzima.

“S obzirom na činjenično stanje, može se konstatirati da je ugovor još na snazi, da će se inzistirati na nastavku primjene ugovora, s tim da se stranke dogovore o potrebnim izmjenama ugovora s obzirom na nastup promijenjenih okolnosti te da treba inicirati dogovor o početku povrata zajma”, piše u zaključku HEP-a. U više navrata HEP je, počevši od 1999., pokretao inicijativu za pregovore radi osiguranja korištenja ugovornih prava, isporuke električne energije i povrata kredita. Predlagano je da se osnuju ekspertni timovi koji bi pripremili osnove za postizanje dogovora između uprava HEP-a i EPS-a.

U HEP-u odgovaraju da nije istina da ne vode brigu o dugu EPS HEP-u te kažu kako je to za njih značajno pitanje.

“HEP je u više navrata, počevši od 1999., pokretao inicijativu za pregovore radi osiguranja korištenja ugovornih prava, isporuka struje i povrata kredita. Predlagano je da se osnuju ekspertni timovi koji bi pripremili osnove za postizanje dogovora između uprava HEP-a i EPS-a uz adekvatno angažiranje stručnjaka ministarstva s obje strane. Posljednji je sastanak održan u rujnu ove godine i vjerujemo da će uskoro započeti, odnosno nastaviti rad tih timova u cilju pronalaženja zadovoljavajućih rješenja. Pitanje 21,9 Twh struje od ključne je, pak, važnosti jer HEP želi namiriti svoja potraživanja”, rekli su u HEP-u za Večernji list.

Prethodni članci:

arti-201006070080006
arti-201010050057006
arti-201002040154006
arti-201002160148006
arti-201004280721006

Povratak na Net.hr