Pravilnik upotrebi kolačića
Portal Net.hr unaprijedio je politiku privatnosti i korištenja takozvanih cookiesa, u skladu s novom europskom regulativom. Cookiese koristimo kako bismo mogli pružati našu online uslugu, analizirati korištenje sadržaja, nuditi oglašivačka rješenja, kao i za ostale funkcionalnosti koje ne bismo mogli pružati bez cookiesa. Daljnjim korištenjem ovog portala pristajete na korištenje cookiesa. Ovdje možete saznati više o zaštiti privatnosti i postavkama cookiesa

GOLEME ZARADE 'Dio tereta dužnika u francima mogli bi podnijeti čelnici banaka sami'

‘To znači da vodeći ljudi u bankama fenomenalno rade svoj posao!’, komentar je Jurice Dobrinića iz ekonomskog tima udruge Franak na činjenicu da je u 10 godina vodstvo triju vodećih banaka u Hrvatskoj – Erste, Zagrebačke banke i PBZ-a, zaradilo bonuse u vrijednosti 630 milijuna kuna, ne računajući dividende te da je ključno rukovodstvo u pet banaka, u što su još uključeni i RBA i Hypo banka, imalo u deset godina ukupna primanja od 1,76 milijardi kuna.

Dok drugi, i kad vrijedno rade, grcaju u problemima, sve se slijeva u banke, u kojima vrijede posebni zakoni, kaže Jurica Dobrinić. Interni zakoni banaka, kaže za Novi list, prilagođeni su njima samima i izvana potpuno neregulirani.

Nejasna žalopojka

“Dugoročno je bogaćenje banaka, koje bi trebale biti servis, neodrživo, jer istovremeno, dok se same bogate, sve oko njih propada. Nejasna je, na kraju, žalopojka banaka da ne mogu podnijeti dio tereta dužnika u francima, kad bi to, s ovakvim bonusima, mogla podnijeti i njihova rukovodstva sama”, zaključuje Dobrinić.

Kamate tri puta više nego u Austriji i Italiji

O tome da za banke ne bi trebao biti problem snositi troškove pomoći zaduženima u švicarcima na HRT-u je govorio i ministar financija Boris Lalovac.

“Vidjet ćemo ubrzo da su banke od 2008. do 2013. zaradile silne milijarde, i mi nismo protiv toga, ali problem su građani koji uredno plaćaju svoje kredite u ovoj situaciji, a kamate su im tri puta više nego u Austriji ili Italiji, što je nedopustivo.

Želim odgovore na ta pitanja, ali i na pitanja tko je firmama koje imaju do sto kuna prihoda dao šest milijardi kuna kredita, a kada su u pitanju socijalno ugroženi građani 200 do 300 milijuna kuna je veliki problem, problem Bruxellesa, uzbunjivanja MMF-a, Svjetske banke, Komisije…”, rekao je ministar Lalovac.

Povratak na Net.hr