Pravilnik o upotrebi kolačića
Portal Net.hr unaprijedio je politiku privatnosti i korištenja takozvanih cookiesa, u skladu s novom europskom regulativom. Cookiese koristimo kako bismo mogli pružati našu online uslugu, analizirati korištenje sadržaja, nuditi oglašivačka rješenja, kao i za ostale funkcionalnosti koje ne bismo mogli pružati bez cookiesa. Daljnjim korištenjem ovog portala pristajete na korištenje cookiesa. Ovdje možete saznati više o zaštiti privatnosti i postavkama cookiesa

Brojka kojom mjerimo uspjeh ne znači baš ništa?

Već godinama se traži alternativu BDP-u, brojci koja obuhvaća samo gospodarski rast, ali ne govori ništa o kvaliteti života i zadovoljstvu građana. U Njemačkoj se naveliko raspravlja o formiranju novog indeksa, a ‘palo’ je i nekoliko prijedloga.

Vozač automobila skrivi prometnu nesreću, dva osiguravajuća društva plate štetu i dva automobila bivaju popravljena. Statističari plaćanje zaračunaju u bruto domaći proizvod (BDP) što je ukupna količina proizvedene robe i usluga. To signalizira rast – iako se stvarno stanje nije promijenilo nakon popravka automobila.

Je li građanima bolje nakon snažnog rasta BDP-a, bolje ne pitati Gerta Wagnera, ekonomista na njemačkom Institutu za ekonomska istraživanja (DIW). Wagner računa drukčije: “Veći rast, više letova, više buke, manja kvaliteta života.”

Wagner je član stručnog povjerenstva “Rast, blagostanje, kvaliteta života” njemačkog Bundestaga. Od početka 2011. on nastoji razviti indikator koji mjeri puno više nego bruto domaći proizvod: “Mi trebamo novi pokazatelj koji će izmjeriti objektivne preduvjete života koji će se i subjektivno doživljavati kao zadovoljavajući i uspješan”, kaže predsjednica povjerenstva, SPD-ova zastupnica u njemačkom parlamentu Daniela Kolbe za Deutsche Welle.

Nacionalni pokazatelj blagostanja

Već godinama stručnjaci širom svijeta traže alternativu BDP-u, brojci koja obuhvaća samo gospodarski rast, ali ne govori ništa o kvaliteti života. Pristupi su višestruki, težišta različita. Primjerice, UN-ov Human Development Index (Indeks ljudskog razvoja) kombinira dohodak po stanovniku s prosječnim trajanjem života – za obje brojke postoje pouzdane statistike u svijetu. Drugi pokušavaju izmjeriti čisto subjektivne osjećaje kao što je “Bruto nacionalna sreća” (Gross National Happiness) u Kraljevini Butanu ili australski “Indeks blagostanja”.

Hamburški ekonomski analitičar Horst Opaschowski je predstavio još jedan model mjerenja -svoj “Indeks nacionalnog blagostanja”. Opaschowski je u suradnji s Institutom za ispitivanje javnog mnijenja Ipsos ispitao dvije tisuće njemačkih građana, što smatraju blagostanjem. Rezultati su pokazali da je za vrijeme krize ispred svega sigurnost. Umjesto užitka i luksuza ljudi prvenstveno žele zaštitu od egzistencijalnog rizika. Opaschowski objašnjava: “Dobre godine su iza nas – zemlja u kojoj teče med i mlijeko je izgorjela.”

Drugim riječima, novac nije sve, ali igra veliku ulogu. Njemački građani tako definiraju svoje blagostanje kroz financijsko stanje: 71 posto građana koji su sudjelovali u ovom istraživanju izjasnilo se da je blagostanje za njih kad nemaju financijskih briga. 65 posto građana želi imati sigurne prihode, a 62 posto siguran posao. “Onaj tko živi bezbrižno i u sigurnosti, živi u blagostanju”, sažeo je Opaschowski njemačko “raspoloženje”.

Nije sve u novcu

Međutim, pitanja o okolišu su na dnu ljestvice: Život u zemlji koja dobro postupa s prirodom, tek jedva jedna četvrtina ispitanih smatra važnim. Samo 15 posto smatra korištenje obnovljivih izvora energije jednom od formi blagostanja.

Je li Opaschowski pronašao Kamen mudraca kroz svoj Indeks blagostanja, tek ćemo vidjeti.

Stručno povjerenstvo “Rast, blagostanje, kvaliteta života” njemačkog parlamenta još je uvijek u potrazi za prikladnim “Indikatorom napretka”, koji ne bi trebao biti samo pragmatičan, jasan i lagan za razumijevanje, nego i međunarodno priznat i usporediv.

Povratak na Net.hr