Pravilnik o upotrebi kolačića
Portal Net.hr unaprijedio je politiku privatnosti i korištenja takozvanih cookiesa, u skladu s novom europskom regulativom. Cookiese koristimo kako bismo mogli pružati našu online uslugu, analizirati korištenje sadržaja, nuditi oglašivačka rješenja, kao i za ostale funkcionalnosti koje ne bismo mogli pružati bez cookiesa. Daljnjim korištenjem ovog portala pristajete na korištenje cookiesa. Ovdje možete saznati više o zaštiti privatnosti i postavkama cookiesa

Hrvati na koljenima: Blokirano čak 242 tisuće građana!

FINA je do listopada blokirala račune čak 242 tisuće građana koji su dužni 16,3 milijarde kuna. Stručnjaci tvrde da je to rezultat krize i gubitka zaposlenja, ali i nemara Hrvata koji ne podmiruju svoje račune.

Prema podacima FINA-e s krajem listopada blokirani su računi čak 242.000 građana čiji su se dugovi popeli na čak 16,3 milijarde kuna. Rast broja građana u blokadi izravna je posljedica četiri godine krize, koja je pomela oko 200 tisuća radnih mjesta i smanjila raspoloživi dohodak stanovništva. No, stručnjaci upozoravaju da je rast nepodmirenih dugova građana i posljedica i dugogodišnje prakse neplaćanja računa, koju su vlasti godinama tolerirale, piše Jutarnji list.

“Kod nas je postalo gotovo normalno da se ne plaćaju obveze koje se moraju platiti. Uvijek kada se to pokušava prekinuti, nastaju problemi. No, ti se dugovi moraju podmiriti”, prokomentirao je predsjednik Udruge Život u plusu Nikola Milijević. Samo u listopadu broj građana s blokiranim računima porastao je za oko šest tisuća, dok se u odnosu na početak godine taj broj povećao za gotovo 31 tisuću.

‘Broj blokiranih računa smanjit će se tek pokretanjem ekonomskog ciklusa’

FINA ne objavljuje podatke o vrstama dugovanja građana, pa se nije moglo doznati tko je najviše posezao za ovrhama računa građana. Ipak, stručnjaci tvrde da se mahom radi o neplaćenim računima za režije, poreznim dugovima i neplaćanju kredita. Neovisni ekonomist Ante Babić kaže da se smanjenje broja onih čiji su računi blokirani neće smanjiti sve dok se ne pokrene ekonomski ciklus i ne poveća broj zaposlenih u zemlji.

Ipak, rješenja – makar ona bila samo privremena – postoje. U njih ulazi i pokušaj dogovora o obročnom plaćanju prije ovrhe. Također, građanin mora znati da mu je dio primanja u ovršnom postupku izuzet od pljenidbe. Koliko plaće podliježe ovrsi ovisi o njenoj visini i odnosu na prosječnu plaću u državi. Također od ovrhe su izuzeta i razna socijalna primanja, poput dječjeg doplatka ili naknade za nezaposlenost.

Povratak na Net.hr