"Zabluda je da će se ukidanjem poticaja na stambenu štednju ostvariti ušteda u državnom proračunu u skorije vrijeme. Potencijalna ušteda po osnovi ukidanja poticaja od oko 100 milijuna kuna može biti vidljiva tek u proračunu za 2016. godinu, s obzirom na činjenicu da su ove godine isplaćeni poticaji za 2011. godinu, dok se poticaji za 2012. godinu očekuju početkom 2014., a za 2013. godinu početkom 2015. godine", kažu iz Odbora.
Istodobno, kažu, u slučaju ukidanja poticaja na stambenu štednju, stambene štedionice će biti prisiljene odmah zaustaviti kreditnu aktivnost koja trenutno iznosi oko 600 milijuna kuna stambenih kredita godišnje, uz dodatnih 300-400 milijuna kuna štednih uloga klijenata koji se troše za stambene namjene, a što će se u značajnoj mjeri trenutno osjetiti u građevinskom sektoru i svim ostalim vezanim djelatnostima.
'Negativan utjecaj na rast BDP-a'
"Naime, stambene štedionice svojim poslovanjem generiraju 0,17 posto BDP-a Hrvatske i njihovo gašenje imat će negativan utjecaj na rast BDP-a. Štedionice svojim poslovanjem stvaraju fiskalne prihode proračuna koji su veći od 300 milijuna kuna godišnje, a koji će također izostati već 2014. Dakle, ukidanjem poticaja državnom proračunu za 2014. godinu nanosi se dodatna šteta, bez ikakve uštede", ističu iz HUB-a.
Što se tiče ministrove izjave o lobiju stambenih štedionica, iz Odbora za stambenu štednju pri HUB-u kažu da nije riječ o lobiju, "već isključivo o tome da sustav stambene štednje ima toliko koristi za građane i samu državu, da navedene argumente vrlo lako i brzo prepoznaju svi pojedinci u državnim strukturama koji su odgovorni prema svom poslu i kojima je u interesu dobrobit građana i države".
