Pravilnik upotrebi kolačića
Portal Net.hr unaprijedio je politiku privatnosti i korištenja takozvanih cookiesa, u skladu s novom europskom regulativom. Cookiese koristimo kako bismo mogli pružati našu online uslugu, analizirati korištenje sadržaja, nuditi oglašivačka rješenja, kao i za ostale funkcionalnosti koje ne bismo mogli pružati bez cookiesa. Daljnjim korištenjem ovog portala pristajete na korištenje cookiesa. Ovdje možete saznati više o zaštiti privatnosti i postavkama cookiesa

VEĆ 2020. GODINE?

EKONOMISTI UPOZORAVAJU: ‘Nova globalna financijska kriza je pred vratima, ovo su razlozi zbog kojih će nastati’

Podsjeća da je od 1991. do 2001. svjetsko gospodarstvo imalo najduže razdoblje rasta pa se pogrešno vjerovalo kako je problem krize riješen

Ekonomski stručnjak Velibor Mačkić gostovao je danas u emisiji TNT na N1 televiziji gdje je komentirao nagađanja da je pred svjetskim gospodarstvom nova globalna kriza.

“Ako se uzme u obzir da je najduže vrijeme bez krize trajalo deset godina, sada smo u drugom najdužem razdoblju te je sigurno da će se iduća kriza dogoditi”, kaže Mačkić te dodaje da je to mišljenje većine ekonomista.

Mačkić navodi tvrdnje ekonomista Roubinija koji je predvidio zadnju krizu, a koji kaže da će se iduća dogoditi 2020. zbog rastućeg javnog duga, novog balona koji bi mogao prsnuti na financijskom tržištu te zbog dugogodišnje ekspanzivne monetarne politike FED-a i Europske banke koja će se morati mijenjati s rastućom inflacijom i tako ponovno potaknuti dolazak recesije.

“Kriza je depresija. Depresija je sastavni dio ekonomske aktivnosti, ne nužno depresija nego ono što zovemo recesija. Ekonomski ciklus ima oblik sinusoide: rast, vrh, pad, dno i ponovni rast”, objašnjava.

Velibor MačkićFoto: Goran Stanzl/PIXSELL

Mačkić ističe da je ključno razlikovati što je recesija, a što depresija. “Recesija traje od šest mjeseci do godine, a sve što traje duže od toga je depresija. Da li će se ona dogoditi, naravno da će se dogoditi… “, smatra.

Podsjeća da je od 1991. do 2001. svjetsko gospodarstvo imalo najduže razdoblje rasta pa se pogrešno vjerovalo kako je problem krize riješen.

“Ako poraste cijena olovke, vi ćete smanjiti potražnju i to će dovesti do stabilnosti. U financijskim tržištima to nije istina. Tamo se kupuje jer se očekuje da će cijena rasti i zato postoji nestabilnost. Mogućnost samoreguliranja financijskih tržišta je oksimoron. Financijsko tržište je poput zoološkog vrta i ne funkcionira bez čuvara”, poručio je Mačkić.

Imaš komentar?

Povratak na Net.hr