Pravilnik upotrebi kolačića
Portal Net.hr unaprijedio je politiku privatnosti i korištenja takozvanih cookiesa, u skladu s novom europskom regulativom. Cookiese koristimo kako bismo mogli pružati našu online uslugu, analizirati korištenje sadržaja, nuditi oglašivačka rješenja, kao i za ostale funkcionalnosti koje ne bismo mogli pružati bez cookiesa. Daljnjim korištenjem ovog portala pristajete na korištenje cookiesa. Ovdje možete saznati više o zaštiti privatnosti i postavkama cookiesa

BEZ MEHANIZMA ZAŠTITE

SVIJETU PRIJETI NOVA EKONOMSKA KRIZA: ‘Pogodit će nas za dvije, tri godine, a ni iz prve još ništa nismo naučili’

U iduće dvije do tri godine svijet bi mogla pogoditi nova ekonomska kriza, tvrde stručnjaci navodeći kako svijet za nju nije spreman, a Hrvatska još manje

Dest godina nakon financijske krize koja je krenula iz Sjedinjenih Država, a potom pomela i ostatak svijeta, stižu nova upozorenja svjetskih ekonomista koji globalnu krizu ponovno vide kao realnu opasnost u godinama pred nama. Tako na nju upozoravaju brojni stručnjaci u svojim istraživanjima navodeći kako se povećava broj indikatora koji nagovješćuju recesiju.

Prema riječima znanstvenog savjetnika zagrebačkog Ekonomskog instituta Željka Lovrinčevića, ti indikatori još nisu prevladavajući što znači da se kriza neće dogoditi sutra ili iduće godine, međutim svi razgovaraju o njezinom dolasku. “I kada se o tome razgovara, govori se o razdoblju za dvije do tri godine, kada bi se trendovi mogli okrenuti prema recesijskim kretanjima”, kaže Lovrinčević za Glas Slavonije, dodajući kako su mehanizmi zaštite nešto povećani u smislu kapitalizacije prema bankarskom sektoru, gdje je regulacija nešto stroža, no da postoji problem s cijenama nekretnina. Naime, cijene na burzama i cijene nekretnina su na otprilike istim relativnim razinama kao prije izbijanja krize 2007./2008.

Napuhani balon

“Drugim riječima, taj balon koji se napuhao prilično je velik. Regulativa banaka nešto je intenzivnija, ali ne osobito poboljšana, jer, primjerice, Europska unija nije završila izgradnju svog monetarnog sustava i nije zaokružila tržište kapitala i sve se to događa jako sporo, a razine javnog duga u većini zemalja danas su više nego u vrijeme izbijanja prošle krize”, pojašnjava Lovrinčević.

Prostor za djelovanje neke fiskalne, a i monetarne politike u nekoj budućoj krizi bit će bitno ograničen, što nije bio slučaj u vrijeme prethodne krize. Naime, sada je rasploživi broj instrumenata i prostor za djelovanje znatno manji nego što je bio tada. Zato se toliko i razgovara koji bi sada uopće bili mehanizmi djelovanja na tu prilagodbu, ako ih uopće ima, rekao je za Glas Slavonije Lovrinčević.

Kako u svemu stoji Hrvatska?

Na pitanje kako u svemu tome stoji Hrvatska, ocjenjuje da se naša zemlja u tehnološkom smislu napretka nije bitno promijenila. Kada je pak riječ o njezinu relativnom položaju, sada je, kaže, na razini javnog duga koja je viša od one početkom prošle krize. Istina, Hrvatska je nešto smanjila deficit i pomaknula se prema uravnoteženom proračunu, za razliku od tadašnje situacije, ali je istovremeno ekonomija postala izrazito ranjiva te ovisi o turizmu.

I ekonomski analitičar Luka Brkić također tvrdi kako je izvijeno da će do krize doći. Prema njegovim riječima prijašnji problemi koji su uzrokovali svjetsku krizu nisu riješeni, a ni sve ono zbog čega je Hrvatska u svemu tome pala nije se pomaklo s mjesta.

“Nemamo neki novi gospodarski sustav iz kojega bi se izvodile drukčije, nove ekonomske politike, koje bi povećale kapacitet gospodarstva, da adekvatnije odgovori na šokove izvana. U tom smislu se i naša pozicija nije bitno promijenila i ne ulijeva nadu da ćemo moći adekvatno odgovoriti. Imamo i niz drugih problema, primjerice demografskih, koji generiraju nedostatne stope rasta, preveliko oslanjanje na turizam, koji čini petinu BDP-a, tako da ni mi ne možemo biti previše optimistični. Premda to ne treba gledati tako crno i katastrofično, iako su opasnosti realne i ozbiljne i vjerojatnost je za to vrlo visoka. Nažalost, svijest o tome, pa i adekvatna priprema da se na to odgovori, nije na zadovoljavajućoj razini”, zaključuje Brkić.

Povratak na Net.hr