Na okruglom stolu Banke ''Koga će banke kreditirati'', u srijedu u Hrvatskoj gospodarskoj komori, HNB je procjenio da će ove godine banke odobriti ukupno 9,5 milijardi kuna uključujući dio sredstava koja će biti na raspolaganju zahvaljujući njenim mjerama, a jedan od načina da se hrabrije krene u kreditiranje gospodarstva je model u kojem će se u preuzimanje rizika više uključiti HBOR i HAMAG.
Predsjednik Uprave BPC-a Goran Gazivoda naveo je i zabrinjavajući podatak da je u Hrvatskoj tek 20 posto kompanija kreditno sposobno, odnosno u stanju vraćati dug. Dojam je, kaže, da će ova godina biti još teža nego lani.
''Da bi olakšali kriterije za poduzetnike potrebna je podjela rizika i vlastiti kapital poduzetnika. To je put prema popuštanju kreditnih uvjeta'', smatra direktor poduzetničkog bankarstva Zagrebačke banke Nenad Mećava.
Navodi problem niske potražnje za kreditima, posebno je malo kvalitetnih projekata u SME segmentu, a i same banke za svoje komitente traže kupce radi oživljavanja gospodarstva.
Banke trenutačno financiraju većinom velike kompanije, dok se male i kompanije srednje veličine muče s održavanjem likvidnosti i nisu kandidati za kreditiranje investicija.
''Bankari moraju znati i razumjeti područje koje financiraju. Mi vidimo potencijal u energetici, energetskoj učinkovitosti i obnovljivim izvorima energije, a u našoj strategiji kreditiranja su i proizvodnja i izvoz, infrastruktura te agro financiranje'', rekao je Vladimir Kristijan, direktor Sektora gospodarstva Erste banke koja bilježi brži rast kredita gospodarstvu od ostalih banaka.
Tajana Kesić Šapić, direktorica Centra za poduzetništvo, inovacije i tehnološki razvoj HGK, koji je ove godine osnovan, kazala je da su poduzetnici gladni, unatoč 'dobrim ponudama' i poticajima od stane financijskih institucija.
Najviše problema imaju poduzetnici početnici, koji imaju ideju, ali je rijetko koja banka za njih spremna uzeti jamstvo HAMAG-a, zatim kompanije u rastu kojima je potreban impuls, no s obzirom na to da posluju s gubitkom, ne mogu doći do novih sredstava. Treći primjer su izvoznici, kojima su za pripremu i provedbu projekata potrebna velika sredstva do kojih teško dolaze.
Tomislav Debeljak, predsjednik Uprave DIV-a, slaže se da bi podjela rizika pojačala 'krvotok' gospodarstva, pogotovo jer su sada garancije za kredite prestroge. Predlaže smanjivanje administrativnih prepreka koje 'guše' poduzetničko poslovanje.
Poduzetnici mogu računati i na programe Ministarstva poduzetništva i obrta, rekla je načelnica Sektora za inovacije, nove tehnologije i financijske institucije Ministarstva poduzetništva i obrta Tatjana Kovač Klemar, piše .
Riječ je o programima za konkurentno poduzetništvo (15 projekata vrijednosti 115 mil. kuna), povoljno financiranje i jamstva, sa 113,4 mil. kuna, projekt obrazovanja za poduzetništvo i obrtništvo sa 18 mil. kuna te unapređenje poduzetničke infrastrukture s predviđenih 56,5 mil. kuna.
