Ta primjena pokriva najvažnije promjene za banke, a odnosi se na smanjivanje maksimalne kamate na minuse za jedan postotni bod, potom smanjivanje iznosa samih minusa građana na razinu jedne prosječne plaće, te vraćanje kamata na kredite u švicarcima na početne razine.
Ministar Slavko Linić je kazao i da je prvotna ideja bila da se svi devizni krediti vrate na staro, no u HNB-u su procijenili da bi to bilo preveliko opterećenje za banke, pa se ostalo na švicarcima. Bankari zasad šute, iz HUB-a su poručili samo toliko da njihove radne skupine proučavaju nacrt prijedloga zakona, te će kad prouče sve detalje, sudjelovati u javnoj raspravi.
No, da bankari nikako nisu bili pasivni kad je u pitanju potreban rast rezervacija na kredite koji se mahom oslanjaju na kolaterale u vidu nekretnina, potvrdio je prošli tjedan Boris Vujčić, iznenađen, kaže, intenzitetom lobiranja protiv povećanja rezervacija, i to na način da se neistinito napuhavao utjecaj povećanja rezervacija na bilance banaka.
Stanjio se rast rezervacija
''Sve to HNB je potaknulo na kreiranje hipotetskih scenarija potencijalnih gubitaka banaka pri čemu je bazni onaj da rezervacije trebaju dodatno povećati za oko 4 milijarde kuna, što je razina prosječne godišnje bankarske bruto dobiti ili oko 6 posto kapitala banaka'', opisao je Odak za Novi list.
Rast rezervacija u proteklim je godinama već dosta stanjio bruto dobit banaka, no ona je i dalje visoka: lani je primjerice iznosila 3,5 milijardi kuna, a godinu prije 4,6 milijardi, što znači da je godišnji pad 25 posto. Spekulira se da bi se nove razine rezervacija mogle uvesti u drugoj polovini godine, pa bi ih bankari mogli osjetiti već na ovogodišnjim rezultatima.
