TKO MOŽE PREŽIVJETI S TIM?

DETALJAN IZRAČUN: Evo koliku ćete mirovinu imati sa 33 godine staža ako ste mirovinskom uplaćivali 20% plaće

‘Zaposlena osoba cijeli svoj radni vijek izdvaja 20 posto svoje plaće za mirovinsko osiguranje. Prosječno radi 33 godine, prema podacima HZMO-a, odnosno kada pogledamo cijeli radni vijek, uplati 6,6 godišnjih plaća. Budući da prosječni umirovljenik, prema podacima HZMO-a, prima mirovinu 21 godinu, ako želimo tih 6,6 godišnjih plaća rasporediti na 21 godinu primanja mirovina, ta osoba može očekivati da će joj mirovina biti oko 1/3 plaće.’

Mirovine nam u budućnosti neće biti dovoljne za život. Pokazuje to računica predsjednika Uprave Raiffeisen mirovinsko osiguravajućeg društvo koje isplaćuje mirovine iz drugog i trećeg stupa. On je za Jutarnji list iznio nekoliko primjera o tome što hrvatske građane iz sva tri stupa čeka ne dođe li do ozbiljnih promjena u sustavu.

Kada bi ukupni iznos izdvajanja za mirovine ostao isti, prosječni radni vijek morao bi se produljiti na 40 godina ne bismo li došli do toga da su nam mirovine barem na razini pola plaće. U slučaju da ne želimo dulje raditi, morali bismo podići izdvajanja za mirovine. Idealan scenarij pritom jest mirovina u iznosu od 60 do 80 posto plaće.

“Primjer broj jedan: zaposlena osoba cijeli svoj radni vijek izdvaja 20 posto svoje plaće za mirovinsko osiguranje. Prosječno radi 33 godine, prema podacima HZMO-a, odnosno kada pogledamo cijeli radni vijek, uplati 6,6 godišnjih plaća. Budući da prosječni umirovljenik, prema podacima HZMO-a, prima mirovinu 21 godinu, ako želimo tih 6,6 godišnjih plaća rasporediti na 21 godinu primanja mirovina, ta osoba može očekivati da će joj mirovina biti oko 1/3 plaće. Svako ostalo povećanje je socijalni transfer države prema umirovljenicima”, kazao je Bedenic za Jutarnji. Pritom napominje da Hrvatska u slučaju da želi dostići mirovinu koja iznosi 60 posto plaće mora za nju početi izdvajati 35 posto jer se time u toj mirovini može uživati 21 godinu.

Demografski problem i mirovinski sustav

Bedenic ima ilustracijski primjer i za demografski problem i mirovinski sustav generacijske solidarnosti. “U Hrvatskoj je stopa totalnog fertiliteta oko 1,4 i pada. Što nam to govori? Da na 2000 ljudi (1000 žena, 1000 muškaraca) u prosjeku reproduciramo 1400 nasljednika. To znači da 1400 nečijih sinova i kćeri kad-tad trebati financirati 2000 svojih roditelja za mirovinu. Uz sve nepromijenjene stavke, to znači da nam očekivana mirovina u iznosu od 1/3 prosječne plaće iz prvog primjera pada za dodatnih 30 posto, što konkretno znači na 25 posto plaće”, kaže.

Kako bi se riješio taj problem, napominje, moramo krenuti po reproduktivnu radnu snagu u druge zemlje, a samo za krpanje problema potrebno nam je oko 70 tisuća radno sposobnih imigranata. Kada bi njih 50 posto bilo zapošljivo, kaže, tijekom 15 godina došli bismo na minimalno održivu razinu od dva zaposlenika na jednog umirovljenika. “Tu govorimo o 750 tisuća do milijun nedomicilnih stanovnika, odnosno 25 posto u razdoblju od 2035. do 2040. godine”, dodaje.

Očekivanja uz izdvajanja od pet posto

Raiffeisen mirovinsko osiguravajuće društvo ima malo više od 250 mirovina iz drugog mirovinskog stupa koje prosječno iznose oko 1200 kuna mjesečno. Riječ je mahom o umirovljenicima koji su izabrali da dio mirovine primaju iz prvog, a dio iz drugog mirovinskog stupa. Ovi su većinom, kada su odlučivali, bili stariji od 65 godina i imali iznadprosječne plaće pa su te mirovine mnogo više od onih kojima se iz drugog stupa može nadati većina građana s nižim primanjima.

S obzirom na tu metodologiju, Bedenic računa što mogu očekivati budući umirovljenici uz sadašnje izdvajanje od pet posto plaće za mirovinu u drugom stupu, uračunaju li i izvanredne prinose. Tako netko s bruto plaćom od 8000 kuna, tko je mjesečno uplaćivao 400 kuna za drugi stup i unatrag 15 godina uplatio 70 tisuća kuna, treba primati iznos od svega 400 kuna.

“Neka su mu i fondovi zaradili još dvostruko, to je ukupno oko 140 tisuća kuna. Kad se to podijeli na 21 godinu, uz projicirano godišnje usklađenje mirovina od tri posto, mirovina iznosi nešto manje od 400 kuna mjesečno”, zaključuje Bedenic ističući kako je riječ o maksimalnom iznosu.

Imaš komentar?

Povratak na Net.hr