Pravilnik upotrebi kolačića
Portal Net.hr unaprijedio je politiku privatnosti i korištenja takozvanih cookiesa, u skladu s novom europskom regulativom. Cookiese koristimo kako bismo mogli pružati našu online uslugu, analizirati korištenje sadržaja, nuditi oglašivačka rješenja, kao i za ostale funkcionalnosti koje ne bismo mogli pružati bez cookiesa. Daljnjim korištenjem ovog portala pristajete na korištenje cookiesa. Ovdje možete saznati više o zaštiti privatnosti i postavkama cookiesa

TAMO SE VRTI NOVAC

ČUDO BOSANSKOG BIZNISA KOJE STALNO NUDI POSLOVE: ‘U ovom će gradu večeras zaspati najmanje 100 milijunaša’

‘Kad dođe deset sati navečer, u Gračanici kao da je svirala opšta opasnost. Nigdje nikoga. Dok drugdje tek izlaze, ovdje su već u krevetu, jer znaju da se moraju odmoriti za novi radni dan. I čini mi se da je oduvijek tako. Isto tako, morate znati i da će ovdje večeras zaspati najmanje 100 milijunaša”, riječi su kojima, među ostalim, novinar Mirsad Čamdžić opisuje jedno od gospodarskih čuda Bosne i Hercegovine.

Gračanica je s više od 1110 poslovnih subjekata i stopi zaposlenosti jedan od BiH lidera, a uz magistralnu cestu koja prolazi gradom doslovno su načičkani brojni manji ili veći pogoni. U njima se proizvodi plastični asortiman, po kojem je ta općina na sjeveroistoku Bosne i Hercegovine bila poznata i prije rata, školski namještaj, betonske konstrukcije, peleti, liftovi, kožna galanterija, SIM kartice, a Gračaničani su proizveli i prvi BiH kompjuter. Partneri su im najveći svjetski brendovi, a gračanički poduzetnici nisu samo lideri u Bosni i Hercegovini, nego u regiji i Europi.

No, nedavno je objavljen podatak da Gračanlije imaju najmanji prosjek plaće u entitetu Federacija Bosne i Hercegovine, a možda i u državi te da on ondje iznosi 277 eura.

Načelnik općine Nusret Helić, pak, poziva državu da “kroz promjenu porezne politike i smanjivanje doprinosa, rastereti gospodarske subjekte”. Zbog velikih davanja, dodaje, radnici su spremni raditi i bez osiguranja. Svjestan je, kaže, da Gračenici nedostaje radne snage i da mnogi upozoravaju da će se ona morati uvoziti.

Na oglase za posao nitko se ne javlja

Glavna urednica Radija Gračanica Melina Kurtović kaže, pak, kako njihova radio postaja tjedno objavljuje oglase u kojima se traži i po stotinjak radnika, ali da se na njih nitko ne javlja. “Pretpostavljam da ljudi razmišljaju tako da negdje u Sloveniji mogu zaraditi 1500 eura, umjesto 1500 maraka ovdje, pa još ako supruga ima toliko, ne može mu ne biti bolje, bez obzira koliko skup život ondje bio. Ako i ima sigurnost ovdje i redovno je prijavljen, ljudi odlaze iz straha da će ono što imaju u skorije vrijeme nestati”, objašnjava.

Kako bi mladima približili ono što rade i priidobili ih za radna mjesta, poslodavci su im odlučili promovirati poslove koji im se nude i to uz stipendije, piše Al Jazeera Balkans.

Načelnik Helić kaže kako su posao i ljudi koji stvaraju nove vrijednosti uvijek na prvom mjestu, a “gospodarstvenici se međusobno pomažu i ako jedan uđe u krizu, drugi se organiziraju i pomažu mu, samo da ne propadne”. Navodi i kako je organiziran društveni život, jer žele da “ljudi i poslije posla sretnije žive”, ali i priznaje kako to “nije ni blizu onoga što ljudima treba”.

U čemu je tajna poduzetnosti?

No, pogleda li se ono što nosi Gračanicu, postavlja se i logično pitanje – u čemu je tajna poduzetnosti Gračanlija?

Omer Hamzić, glavni urednik Gračaničkog glasnika i svojevrsni kroničar događanja u tom kraju, ne smatra Gračanicu gospodarskim čudom, baš kao ni druge uspješne sredine, već smatra da je to “rezultat jednog dužeg kontinuiteta i tradicije”. Tvrdi kako su u tranzicijskom razdoblju lošije prošle sredine koje su imale velike proizvodne tvrtke koje su zapošlavale puno ljudi i od kojih je u njima ovisio život. One su mahom propadale vodeći prema dnu i svoje radnike.

Na drugoj strani su sredine koje su “imale manje tvrtke, zanatsko-proizvodnog tipa, pa su se lakše prestrojavale, lakše preživljavale u ratu, a ljudi su se mogli lakše prilagođavati novim uvjetima i imali su navike u takozvanom ‘privatluku’ poslije radnog vremena, težili su nekim dopunskim zanimanjima”. Jedna od takvih sredina bila je Gračanica, gdje su i prije rata postojali manji pogoni obrtničkog, proizvodnog i uslužnog tipa.

Povratak na Net.hr