‘Banka me ovrhom gurnula u crveno i sad to ja plaćam’

‘Moja banka je sama od sebe odlučila na temelju ovrhe dati nepostojeći novac s mog računa, kažem nepostojeći jer sam bila maksimalno u dozvoljenom minusu, a oni su me prebacili u nedozvoljeni minus na kojeg su mi nalupali zatezne kamate i poslali dvije opomene’, kaže čitateljica Danas.hr-a.

“Kada sam zatražila objašnjenje i rekla im kako se zakonski to ne smije dogoditi, da su mi trebali blokirati račun i čekati prvu sljedeću uplatu, u banci su mi rekli: ‘A joj da, to se ne bi smjelo dešavati. A čujte, krivi su ili oni ili mi, ali šta sad, povratka nema, nitko vam ne može vratiti novac’. Na to sam rekla: ‘Jasno mi je da moram platiti ovrhu, ali zašto moram platiti opomene i zatezne kamate na nedozvoljeni minus, a Vaša je krivica za to, koju ste mi i sami priznali’. Odgovor službenice je bio: ‘A šta da Vam kažem, tako je, za to ste glasali, to ste i dobili (?!)'”, ispričala je bijesna čitateljica Danas.hr-a (podaci poznati redakciji).

Ona je jedna od 20-ak čitatelja koji su se javili na adresu našeg stručnog tima nakon što smo objavili članak o tome kako banke građanima pod ovrhom naplaćuju opomene i zatezne kamate na minuse koje su praktički same stvorile.

Našoj čitateljici se dogodilo da joj banka šalje opomene za minus na blokiranom računu, s tim da je njena situacija još kompliciranija: banka joj je naplatila ovrhu i tom je naplatom prebacila u nedozvoljeni minus, na koji joj je onda počela računati zatezne kamate, slati opomene… ne dajući joj prijedlog kako da riješi nastalu situaciju.

Ako je račun u minusu, treba ga dovesti u plus pa onda naplatiti ovrhu

Naša čitateljica je bila u pravu kad je službenici u banci rekla da su trebali čekati sljedeću uplatu na račun kako bi naplatili ovrhu. Naime, ovrha se ne može provoditi na nepostojećim sredstvima. Prema tome, ovrha ne može ići “u minus”, kaže Željko Tomašić iz Korane, Udruge za zaštitu potrošača grada Karlovca.

“Ako postoji minus na računu koji je predmet ovrhe, prvo se mora dovesti u pozitivno stanje da bi se mogla dalje provoditi ovrha. FINA nema ovlasti bez obzira na postojeći nalog i što je nastao eventualno prije minusa, ‘skidati’ novčana sredstva s računa na način da bi ovršenik bio u minusu. Za nas je to potpuno jasna situacija, i manipulacija je od strane banaka, jer na taj način stiču protupravnu imovinsku korist na ‘umjetno’ stvorenom minusu”, kaže Tomašić za Danas.hr.

Na pitanje što bi trebali napraviti građani kojima su banke slale opomene za blokirane račune koji su otišli u minus, tj. trebaju li platiti te opomene, Tomašić objašnjava:

Nemojte priznati da ste uopće primili opomenu

“Sve banke šalju opomene bez povratnice, kao običnu poštu. Nemaju nikakav dokaz da je opomena uručena! Dokaz da su poslali opomenu nije i dokaz da je ista uručena. Pa je tu prva greška potrošača, što uopće priznaju da su primili opomenu, ili plaćaju po opomeni! Za neplaćanje računa na vrijeme ‘kazna’ je povećana zakonska zatezna kamata, i ne može opomena biti druga kazna za isti propust”.

“Ako već potrošač prizna da je primio opomenu, u roku od 8 dana mora podnijeti prigovor i tražiti da mu se ispostave stvarni troškovi opomene, a ne ‘kazna’, u tom slučaju ne mora platiti opomenu do konačnosti rješenja. Dobro je istovremeno krenuti i s izvansudskom nagodbom preko Suda časti HGK”, kaže Tomašić, upozoravajući da je najgore ignorirati opomene sa stavom “vi mi to ne smijete naplaćivati i ja vam to neću platiti”.

Na pitanje nije li ova ‘igra’ legalizirana pljačka građana, Tomašić kaže – nije legalizirana pljačka, ali je omogućena ako potrošač ne zatraži zaštitu svojih prava.

Država treba oduzeti prihode od opomena

“Za mene osobno je sada nepošteno od države, kad je konačno donijela odluku da naplaćivanje opomena ne može biti gospodarska djelatnost, što bar unazad godinu dana ne oduzme svim subjektima (trgovcima, bankarima, HRT-u i da ne nabrajam) protupravno stečenu imovinsku korist na ime naplate opomena. Vjerujem da bi se državna kasa napunila bar do 1/3. Jer banke su na taj način ‘otele’ potrošačima više sredstava, nego su uprihodile na kamatama krtakoročnih kredita”, zaključio je Tomašić.

Podsjetimo, Ministarstvo financija je poručilo da s HNB-om rade na naputku bankama kojim će riješiti ovu situaciju, no nisu zadali ili otkrili rok u kojem će donijeti taj naputak.

Ukoliko imate pitanja vezana za rad banaka, Vlade, pojedine poteze institucija ili njihov izostanak, pišite nam na strucnitim@portal.net.hr

Povratak na Net.hr