Pravilnik o upotrebi kolačića
Portal Net.hr unaprijedio je politiku privatnosti i korištenja takozvanih cookiesa, u skladu s novom europskom regulativom. Cookiese koristimo kako bismo mogli pružati našu online uslugu, analizirati korištenje sadržaja, nuditi oglašivačka rješenja, kao i za ostale funkcionalnosti koje ne bismo mogli pružati bez cookiesa. Daljnjim korištenjem ovog portala pristajete na korištenje cookiesa. Ovdje možete saznati više o zaštiti privatnosti i postavkama cookiesa

Dosta vam je ovih ekoloskih? Evo gdje se nabavljaju dobre stare zarulje

Nacija je sve vise u potrazi za zaruljama sa zarnom niti koje s trgovackih polica istiskuje stedna, a koju nam namecu direktive EU-a.

Kontroverze oko nje ne jenjavaju, dok ju EU namece kao zarulju koja stedi energiju, s dugim vijekom trajanja (no bez cestog paljenja i gasenja pa su najdugovjecnije u javnim prostorima), protivnici upozoravaju na stetnost zive u njoj, da je njena uporaba izglasana bez rasprave te da se pogodovalo industrijskim lobijima ne vodeci racuna o utjecaju na zdravlje i okolis, pise Glas Slavonije.

Potrosace ‘svrbi’ i cijena, dok su za ‘obicnu’ davali samo nekoliko kuna, cijena stedne je i do 40 kuna. Tu je i nedosljednost – stizu nam zarulje sa zivom, a povlace se toplomjeri – zbog zive.

Namece se i pitanje kako ih adekvatno zbrinuti kao otpad.
U Ministarstvu zastite okolisa i prirode (MZOIP) isticu da su stedne zarulje jedna od kategorija elektricnog i elektronickog (EE) otpada koji je Zakonom o odrzivom gospodarenju otpadom (ZOGO) definirao kao posebnu kategoriju otpada, sto znaci da je obvezno odvojeno skupljanje i obrada. ‘Obveza snosenja troskova gospodarenja EE otpadom, time i stednih zarulja, jest proizvodaceva koji, sukladno ZOGO-u i Pravilniku o EE otpadu, placa naknadu Fondu za zastitu okolisa koji time preuzima obvezu organiziranja sustava. Fond je sklopio ugovore sa skupljacima i uporabiteljima EE opreme zbog skupljanja i obrade’, porucuju uz MZOIP-a. U RH je u 2012. stavljeno na trziste 164.678, a 2013. god. 171.096 kg zarulja s plinskim izbijanjem s tim da je 2012. skupljeno 57.284 kg tog otpada, a 2013. vise – 68.889 kg. U 2012. obradeno je 54.751, a 2013. oko 9.000 kg vise tih zarulja.

Ministarstvo nije nadlezno

‘Skupljanje i obrada stednih zarulja u RH provodi se u kontroliranim postupcima. Pod nadzorom je Inspekcije zastite okolisa, a nasa su saznanja da nema negativnih nalaza. Gradani zarulje s plinskim izbijanjem mogu odlagati kod prodavatelja koji u svom prodajnom programu ima halogene, fluo, stedne i ostale vrste stednih zarulja, bez naknade i obveze kupnje, u odvojenim spremnicima koji su za to namijenjeni’, kazu u MZOIP-u. Na zamolbu da se ocituju o stetnosti stednih zarulja porucuju da u tom podrucju nisu nadlezni za davanje odgovora, jer ‘ni Ministarstvo i ostale institucije, nisu ni znanstvene ni istrazivacke ustanove’.

Glasnogovornica Agencije za zastitu okolisa Branka Ilakovac, upucuje na neke opce odredbe poput preuzimanja otpadnih stednih zarulja od strane prodavatelja i informiranja javnosti o vaznosti odvojenoga sakupljanja. ‘Prodavatelj koji u svom prodajnom programu ima stedne zarulje obvezan ih je preuzimati od posjednika u kucanstvu kada ih vraca kao EE otpad, bez naknade i obveze kupnje i bez obzira na proizvodaca i tip zarulje. Spremnike za preuzimanje, za svako prodajno mjesto na kojem se prodaju, obvezan je osigurati skupljac koji ih na tom prodajnom mjestu preuzima. Spremnici moraju onemoguciti emisiju stetnih plinova u okolis’, navodi Ilakovac, dok o odredbi o informiranju javnosti kaze da su ga duzni provoditi proizvodaci na svojim mreznim stranicama te Fond kroz godisnje edukativne kampanje.

Neprihvatljivo da nema alternative

U osjeckom Savjetovalistu za potrosace, kazu, rijec je o vrlo intrigantnoj temi. ‘Mi, potrosaci, trebamo imati mogucnost izbora, no ovdje ga nema. Jedno od glavnih osam prava potrosaca je pravo na izbor, a koje se dokida od pocetka price o ovim zaruljama. Necu ulaziti u detalje od stetnosti do toga jesu li u pitanju lobiji, ako ste nesto progurali na trziste – O.K., ali da nema alternative, to mi je neprihvatljivo’, kaze u ime Savjetovalista Mira Brumercek-Lukacevic.

Kako je god koja zemlja ulazila u EU, njeni gradani, poput domino-efekta, kupovali su zalihe obicnih zarulja u susjednoj drzavi koja (jos) nije clanica Unije. Brumercek-Lukacevic podsjeca na vrijem kada su Slovenci usli u EU i masovno hrlili k nama po zarulje ‘s volframom’. Sada se povijest ponavlja – sada Hrvati po ‘obicne’ hrle u BiH. Cijena onima od 75 wata je 0,75 KM, oko tri kune.
http://www.glas-slavonije.hr/247163/4/Po-obicne-zarulje-Hrvati-hrle-u-BiH

Povratak na Net.hr