"Nova vlada usvojila je platformu za daljnje gospodarske reforme i integraciju Hrvatske s ostatkom Europe. Taj plan reformi omogućit će novo snaženje aktivnosti ove banke u Hrvatskoj", izjavio je direktor poslovne skupine EBRD-a za srednju Europu Alain Pilloux.
EBRD je i dosad igrala značajnu ulogu u prijelazu Hrvatske u tržišno gospodarstvo, a do 30. rujna 2000. prihvatila je 33 projekta, uključujući i izravna bančina ulaganja u vrijednosti od ukupno 571 milijuna eura i dodatnih 1,7 milijardu dolara od donatora i sufinancijera.
U nastojanju da da poticaj daljnjim gospodarskim reformama i međunarodnoj integraciji Hrvatske, nova strategija EBRD-a usredotočena je na sljedeće prioritete:
- potporu procesu privatizacije i izravnim stranim ulaganjima u svim sektorima
- poticanje na komercijalizaciju i okrupnjavanje infrastrukture, uključujući i promicanje sudjelovanja privatnog sektora
- pomoć u razvoju nebankarskih institucija i konsolidaciji bankarskog sektora - nastavljanje napora za povećanjem financijskih izvora za malo i srednje poduzetništvo
- promicanje prekogranične suradnje u svim sektorima koji produbljuju regionalnu integraciju
- širenje razvojnih fondova.
Opseg ulaganja EBRD-a ovisit će, napominje se, o razini poboljšanja ozračja za ulaganja i provedbi reformi.
U makroekonomskoj procjeni napretka Hrvatske u procesu tranzicije, u dokumentu o novoj stretegiji govori se o snažnim znakovima gospodarskog oporavka u 2000. U prvoj polovici te godine u Hrvatskoj je boravilo 44 posto više turista nego godinu dana prije, kad je na Kosovu izbio rat. Industrijska proizvodnja u prvom je polugodištu porasla za 3 posto, uz jačanje izvoza. Do kraja godine mogao bi biti zabilježen rast od 3,5 posto.
Ipak preostaju i određeni rizici i to u slučaju da Vlada ne uspije riješiti preostale fiskalne probleme poput previsoke javne potrošnje uzrokovane prevelikim javnim sektorom i neplaćenim poreznim dugovanjima. Na mikroekonomskom planu se utvrđuje kako je napredak Hrvatske prema tržišnom gospodarstvu bio skroman i upozorava se da ona i dalje zaostaje za drugim tranzicijskim gospodarstvima.
Napominje se da privatni sektor čini oko 60 posto BDP-a, što ostavlja još mnogo prostora za napredak te da bi promjene u zakonodavstvu i administraciji stvorile ozračje pogodno za rast poduzetništva.
EBRD očekuje prije kraja godine potpisivanje nekoliko novih projekata s Hrvatskom. Upravni odbor banke odobrio je zajam u vrijednosti od 150 milijuna eura najvećoj hrvatskoj prehrambenoj tvrtki Agrokoru. Dugoročni cilj tog zajma je jačanje tvrtke na domaćem tržištu i olakšavanje njezina pristupa međunarodnim tržištima kapitala, što će osnažiti profil hrvatskog korporacijskog sektora.
EBRD također želi daljnji razvoj odnosa s Plivom pa će s 40,6 milijuna eura sudjelovati u izgradnji njezinoga novog supermodernog instituta za istraživanja u Zagrebu koji će značajno povećati Plivinu sposobnost razvoja novih proizvoda i proširiti njezin udio na farmacetskom tržištu, navodi EBRD u svom dokumentu.
