Ocijenio je to na konferenciji za novinare u Zagrebu Hans Flickenschild, voditelj misije MMF-a, koja je boravila u Hrvatskoj protekla dva tjedna.
Pozitivni pomaci u hrvatskom gospodarstvu posljedica su prvenstveno porasta izvoza i potrošnje, ali i fiskalne politike hrvatske Vlade glede ograničavanja javne potrošnje, rekao je Flickenschild. Iako je stopa inflacije ove godine porasla (u listopadu je iznosila 7,3 posto), to, prema njegovu mišljenju, nije zabrinjavajući podatak i ona će, smatra, biti 7,5 posto u ovoj godini.
Iduće bi se godine inflacija trebala smanjiti na približno četiri posto, što će biti moguće, kaže voditelj Misije MMF-a, jedino ako ne dođe do daljnjeg rasta cijena nafte i naftnih proizvoda, održi stabilnost tečaja te ne dođe do povećanja poreznih obveza.
Posebno je bitno povećanje investicija, čija je visina dosad bila razočaravajuća, usprkos rekordnim iznosima deviznih rezervi u poslovnim bankama i kod HNB-a, a posebno nakon dobre turističke sezone.
Izaslanstvo MMF-a nastavilo je pregovore s hrvatskom Vladom o novom stand-by aranžmanu. Iako je postignut izvjestan napredak još uvijek ništa nije konkretno dogovoreno, odgvorio je na upit Flickenschild. Naime, pregovori su održani u trenutku zastoja u pregovorima Vlade sa socijalnim partnerima o socijalnom miru i plaćama, posebno u javnom sektoru, a jučer je i Vlada utvrdila proračun. Kako je MMF raspolagao prethodnim prijedlogom sada će morati razmotriti završnu verziju proračuna.
Komentirajući dodatno utvrđeni prijedlog proračuna, Flickenschild je rekao kako smatra da bi svakako bilo bolje da je on u konačnom iznosu manji, ali da je također svjestan kako je hrvatska Vlada višestranačka, te da je ovo "kompromisno rješenje dovoljno dobro". Glede očekivanih - u proračunu predviđenih - prihoda od privatizacije, smatra kako je još uvijek rano takvo što komentirati, budući da je pitanje kolika se cijena za nešto može postići na tržištu.
Po Flickenschildovu mišljenju, prihvaćene ustavne promjene ojačale su poziciju Vlade i omogućile joj da se sada više koncentrira na ekonomska, a manje na politička pitanja.
Na pitanje novinara o eventualnoj devalvaciji kune, voditelj Misije MMF-a je odgovorio da je službeni stav MMF-a kako je trenutno stanje na tržištu takvo da "za devalvacijom nema nikakve potrebe". Iako bi ta mjera mogla dovesti do povećanja izvoza i smanjivanja uvoza, uslijed kratkog pojeftinjenja domaćih proizvoda, ona bi za sobom vjerojatno povukla povećanje cijena, čime bi se izvršio i pritisak na rast plaća, a time bi učinak devalvacije izostao. Također, uslijed velike zaduženosti hrvatskih tvrtki - a većina dugovanja sadrži valutnu klauzulu - došlo bi do velikog broja stečajeva i na kraju do recesije u gospodarstvu, pojasnio je.
Tako je kao primjer istaknuo da je razvidno da su u zadnje vrijeme cijene dionica telekomunikacijskih kompanija na svjetskim tržištima znatno pale, što znači da je "pala i cijena Hrvatskog telekoma, ali i platežna moć potencijalnih kupaca". Također, treba biti oprezan u izradi projekcija proračuna za iduće godine, budući da kada se dovrši privatizacija tvrtki poput INE, HEP-a, Croatia osiguranja itd., prestaje pritok tih, jednokratnih, prihoda, a taj će se manjak nekako morati nadomjestiti, zaključio je voditelj Misije MMF-a.
