Po smjernicama Ministarstva obrazovanja, novom mrežom osnovnih škola čiji su temelji postavljeni Zakonom o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi, od osnivača na razini Hrvatske očekuje se da opravdaju rad škola s malim brojem učenika, kao i prekapacitiranih škola i odluče koja će se obrazovna ustanova ugasiti, a koja će promijeniti status od matične u područnu školu, piše u srijedu Večernji list.
Pojašnjavaju da je riječ o školama s manje od 150 učenika, kojih je u Hrvatskoj 174, ali i prekapacitiranim školama kakvih je 235.
Traži se prostor uštede
U trenutku kada osnivači, gradovi, općine, županije ministrici dostavljaju prijedloge i računaju koje su mi škole optimalne, a na temelju čega bi se trebala izraditi i konačna verzija mreže škola, već sada je poznato da bi po smjernicama ministrice Blaženke Divjak, vrata samo u Vukovarsko-srijemskoj županiji trebalo zatvoriti barem 16 škola jer imaju manje od 150 učenika, dok bi se taj broj na području Splitsko-dalmatinske županije odnosio na 22 škole koje bi morale promijeniti status - od matične u područnu školu, piše Večernji.
"I dok, u Ministarstvu obrazovanja uvjeravaju da im nije cilj zatvaranje škola, već uspostavljanje mreže optimalnih škola, koje podrazumijevaju rad u jednoj smjeni i maksimalnih 24 učenika po razredu, jasno je da ministrica Divjak pokušava ono što za rukom nije pošlo ni jednom ministru prije nje. A gotovo svi su pokušavali u obrazovnom sustavu, pronaći prostor ušteda. Budući da se škole financiraju iz proračuna osnivača, a političkim strukturama ne odgovara zatvaranje obrazovnih ustanova, naročito ne u manjim sredinama u kojima su okosnica okupljanja, niti je taj potez u skladu s nacionalnom politikom naročito u trenu velikog vala iseljavanja, Blaženka Divjak mogla bi se naći na vrlo skliskom terenu", navodi Večernji.
Škola za život
Dodaju da bi se ušteda postigla izmjenom statusa iz matične u područnu školu, jer bi tako uštedjela na plaći ravnatelja čija škola mijenja status u područnu, kao i na plaćama tajnika, pedagoga i drugog osoblja, ali bi na listu viška ponovno dovela i učitelje, nastavnike i profesore, što se pak kosi s njezinim najavama da je sa svojom "Školom za život" napravila kvalitetne temelje za rad i vraćanje ugleda nastavnika, ističe Večernji list
"Svi ministri su pod argumentacijom ušteda pokušavali optimizirati škole, no niti jedan ministar nije se uhvatio u koštac sa zatvaranjem škola, naročito ne u manjim mjestima. Moramo biti svjesni da to neće bili lako provedivo, jer moramo uzeti i politički aspekt. Sve će ovisiti o moći politike, tko je utjecajniji zaštiti će škole", kazala je za Večernji list Sanja Šprem, predsjednica sindikata hrvatskih učitelja ističući da bi prenamjenom iz matičnih, u područne škole, došlo do poplave tehnoloških viškova.
