"Moja je procjena da bismo do kraja 2006. mogli biti spremni za punopravno članstvo u Europskoj uniji, što se tiče razine usklađenosti našeg zakonodavstva i razine dostignutog gospodarskog razvitka", rekao je Mimica u razgovoru za Hinu. "To još ne znači da ćemo tada i postati punopravnom članicom, jer je odluka na zemljama članicama EU-a, koje do tada trebaju odmjeriti što za unutarnju strukturu EU-a znači proširenje na nove članice", rekao je Mimica, donedavni zamjenik ministra gospodarstva, koji nakon što ga je vlada imenovala glavnim hrvatskim pregovoračem za Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju prelazi u Ministarstvo za europske integracije.
Očekuje se da će ministri vanjskih poslova Europske unije na svom sastanku u Bruxellesu u ponedjeljak, 20. studenoga, dati mandat Europskoj komisiji da otpočne pregovore s Hrvatskom o zaključivanju Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju.
Sami pregovori trebali bi početi 24. studenoga tijekom održavanja summita Europske unije i zemalja jugoistočne Europe u Zagrebu. Pregovori o tom Sporazumu trebali bi, prema Mimici, biti dovršeni za oko šest mjeseci.
Upitan na čemu temelji optimizam u pogledu brzine završetka pregovora, Mimica je rekao da "taj tip ugovora nije toliko zahtjevan ni u pogledu pregovaračkog procesa ni u pogledu prilagodbe i primjene zakonodavstva da ga ne bismo mogli svladati u tom roku". "Razina pripremljenosti Hrvatske, razina dosegnute zakonske prilagodbe i pregovaračko iskustvo hrvatskog tima" daju osnovu za zaključak da se sporazum može zaključiti u proljeće sljedeće godine, dodaje Mimica.
Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju nova je vrsta ugovornih odnosa koje će EU razvijati sa zemljama jugoistočne Europe, odnosno zemljama tzv. zapadnog Balkana - Hrvatskom, BiH, SR Jugoslavijom, Makedonijom i Albanijom. Sporazum bi trebao pridonijeti gospodarskoj i političkoj stabilizaciji regije te razvoju bliskih dugoročnih odnosa između ugovornih strana na području politike, gospodarstva i trgovine.
Hrvatska je ispunila uvjete za otpočinjanje pregovora o Sporazumu o stabilizaciji i pridruživanju, koji će uključivati odredbe o političkom dijalogu, sveobuhvatnoj suradnji, usklađivanju zakonodavavstva, tehničke pomoći i potrebnim institucionalnim strukturama za provedbu sporazuma.
NAJVAŽNIJI SEGMENT: EVOLUTIVNA KLAUZULA
Najvažniji segment toga sporazuma je tzv. evolutivna klauzula, što bi Hrvatskoj dugoročno trebalo omogućiti da se kandidira za punopravno članstvo u EU kada ispuni kriterije za članstvo utvrđene Osnivačkim ugovorima i na summitu u Kopenhagenu.
"Evolutivna klauzula će sasvim sigurno biti uključena u naš Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju. U ovom trenutku je bitno kako će ta evolutivna klauzula biti definirana, hoće li sasvim jasno i nedvosmileno ukazivati na perspektivu punopravnog članstva Hrvatske u EU", rekao je Mimica. "Zauzet ćemo se za to da ta klauzula dade Hrvatskoj perspektivu da što prije postane i kandidat za punopravnog člana i da što prije započne pregovore o članstvu", dodao je.
Sam Sporazum će uključivati suradnju u mnogim područjima, a Hrvatskoj će olakšati približavanje europskim strukturama. Obuhvatit će sljedeće odredbe: odredbe o političkom dijalogu; poticaje jačanju regionalne suradnje; stvaranje slobodne trgovačke zone s Europskom unijom nakon prijelaznog razdoblja; odredbe o kretanju radnika, pružanju usluga, kretanju kapitala i liberalizaciji cestovnog tranzitnog prometa te suradnju u područjima pravosuđa i unutarnjih poslova.
DALEKOSEŽNE PROMJENE PRED HRVATSKOM
Primjena toga Sporazuma tražit će od Hrvatske sveobuhvatne i dalekosežne promjene. U tom prvom koraku na putu prema punopravnom članstvu u EU, "mi ćemo, negdje u lipnje sljedeće godine, kada počnemo primjenjivati Sporazum o pridruživanju i stabilizaciji, već tada biti u situaciji da moramo mijenjati veliki dio gospodarskih i pravnih aspekata ukupnog života u Hrvatskoj", rekao je Mimica.
Što se tiče gospodarstva, Hrvatska će morati stvarati okvir za otvaranje tržišta čak i u punoj većoj mjeri nego što to proizlazi iz njezina obvezujućeg rasporeda snižavanja carinskih stopa, dogovornog prilikom ulaska u Svjetsku trgovinsku organizaciju (WTO).
"Nakon prijelaznog razdoblja, za koje pretpostavljam da će trajati od tri do osam godina, ovisno o osjetljivosti pojedinih proizvoda, Hrvatska će morati u potpunosti ukinuti carine za industrijske proizvode iz Europske unije. Što se poljoprivredno-prehrambenih proizvoda tiče, može se očekivati da će i nakon prijalaznog razdoblja ostati ostati neki oblici carinske zaštite", rekao je glavni hrvatski pregovorač.
Sve to natjerat će hrvatske tvrtke da povećaju svoju konkurentnu sposobnost, a hrvatsku vladu da stvara uvjete koji će poduzećima omogućiti da budu konkurentna.
Na zakonodavnom planu počet će proces prilagodbe acquis communautairu, europskom zakonodavstvu. To se u prvom redu odnosi na usklađivanje odredbi o unutarnjem tržištu, tj. Hrvatska će trebati uskladiti zakonodavstvo na području zaštite konkurencije, državne pomoći, državnog monopola, zaštite potrošača, zaštite intelektualnog i industrijskog vlasništva, zaštite podataka, te uskladiti norme i mjeriteljske standarde s europskima.
Upitan za razlike između ove nove generacije Sporazuma o pridruživanju i stabilizaciji i prethodne generacije tzv. europskih sporazuma, koji s sklopljeni sa zemljama koje sada pregovaraju o punopravnom članstvu, Mimica je rekao da su oni potpuno jednaki u pogledu trgovinskog režima, prilagodbe zakonodavstva i u pogledu institucionalnih okvira kroz koji se prati provedba ovih ugovora.
Razlika je u tome što EU u Sporazumu o stabilizaciji i pridruživanju inzistira na izraženijim elementima političke suradnje, političkog dijaloga, sigurnosnih aspekata i regionalne suradnje, kaže Mimica. "Iako to još nije formalno-pravno potvrđeno, stajalište je Europske komisije da nakon potpisivanja Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju neće trebati nikakav drugi pravni dokument da bi se postalo kandidatom za punopravno članstvo", rekao je Mimica, dodajući da to znači da bi Hrvatska mogla ući u krug 12 zemalja koje sada pregovoraju o punopravnom članstvu.
Što se tiče otpočinjanja pregovora o punopravnom članstvu, Mimica je najavio da bi Hrvatska do kraja godine sljedeće godine mogla podnijeti zahtjev za stjecanje statusa kandidata za punopravno članstvo. "Na nama je da odredimo kada ćemo tražiti status kandidata za punopravno članstvo, vodeći računa o tome koliko smo blizu ili daleko od traženih uvjeta. Ne bismo trebali podnijeti zahtjev prerano, ako bi to značilo da će se pregovori odužiti na više od desetak godina, što bi moglo usporiti i smanjiti entuzijazam koji postoji u Hrvatskoj za što bržo uključivanje u europske integracije", kaže Mimica.
