I uvoz u tom razdoblju pokazuje znake oporavka, što je posljedica rasta BDP-a te je ponovno u uzlaznom trendu. Po podacima Državnog zavoda za statistiku, uvezeno je roba za gotovo 5,7 milijardi dolara, što je za 1,7 posto više u odnosu na prvih devet prošlogodišnjih mjeseci.
Uslijed takvih kretanja deficit robne razmjene smanjen je sa svega 1 posto u odnosu na lani i iznosi (visokih) 2,4 milijardi dolara, dok je pokrivenost uvoza izvozom bila 57,6 posto.
Zbog povećanja vrijednosti dolara prema kuni (prosječni tečaj USD u kunama u izvozu je u prvih devet mjeseci bio 15,7 posto veći negoli u istom razdoblju lani) stope rasta izvoza i uvoza izražene u američkim dolarima znatno su niže od onih u kunama.
Tako je, izraženo u kunama, robni izvoz u devet mjeseci iznosio 26,8 milijardi kuna, što je 20 posto više nego u istom prošlogodišnjem razdoblju. Istodobno, uvoz je iznosio 46,5 milijardi kuna, ili 17,7 posto više nego u devet mjeseci prošle godine.
Značajno je da se i dalje ostvaruje osjetan rast izvoza u zemlje Europske unije, na koje otpada 55,8 posto ukupnoga robnog izvoza. U zemlje EU-a u prvih je devet mjeseci ove godine izvezeno roba u vrijednosti većoj od 1,8 milijardi dolara, što je 20,4 posto više negoli u isto vrijeme lani.
Pritom je vrijednost isporuka u Italiju, prvoga hrvatskog vanjskotrgovinskog partnera, povećana za čak 35,8 posto na 745 milijuna dolara. Istodobno je izvoz u Njemačku, ostvaren u vrijednosti od oko 470 milijuna dolara, zabilježio pad za 7,9 posto. Među zemljama EU-a na trećem je mjestu po visini hrvatskog izvoza Austrija, u koju je izvezeno roba za 215 milijuna dolara, odnosno za 11,3 posto više negoli u prvih devet prošlogodišnjih mjeseci.
Izvoz u zemlje CEFTA-e bilježi rast od 6,2 posto, pri čemu se više od 79 posto odnosi na izvoz u Sloveniju. U susjednu je državu u prvih devet mjeseci izvezeno roba u vrijednosti od 349 milijuna dolara, što je 6,1 posto više nego lani.
I dalje se bilježi osjetan pad vrijednosti izvoza u Bosnu i Hercegovinu, za 15 posto, i to na 355 milijuna dolara.
