Pravilnik upotrebi kolačića
Portal Net.hr unaprijedio je politiku privatnosti i korištenja takozvanih cookiesa, u skladu s novom europskom regulativom. Cookiese koristimo kako bismo mogli pružati našu online uslugu, analizirati korištenje sadržaja, nuditi oglašivačka rješenja, kao i za ostale funkcionalnosti koje ne bismo mogli pružati bez cookiesa. Daljnjim korištenjem ovog portala pristajete na korištenje cookiesa. Ovdje možete saznati više o zaštiti privatnosti i postavkama cookiesa

VRHUNSKI PROIZVOD

KREĆE 2. SEZONA GENIJALNE HRT-OVE SERIJE KOJA JE POKORILA SVIJET: ‘Mnogi će prepoznati Kolindu Grabar Kitarović, ali to je samo fikcija’

Redakcija Novina u “Novinama” i dalje ostaje sidro cijele serije, ali je u drugoj sezoni veći pomak prema politici, jer se cijela radnja odvija u 14 dana između dva kruga predsjedničkih izbora – kaže Ivica Đikić, scenarist hvaljene domaće serije čija će druga sezona biti emitirana ove jeseni, dok je prvu sezonu otkupio Netflix

Hrvatska radiotelevizija najesen će emitirati drugu sezonu hvaljene domaće dramske serije “Novine” u režiji Dalibora Matanića i po scenariju novinara i književnika Ivice Đikića. Prva sezona donijela je mračni politički triler o moći, korupciji i vlastohleplju smješten u vizualno impresivan industrijski ambijent Rijeke.

O kvaliteti prve sezone jedne od ponajboljih domaćih televizijskih serija, govori i podatak da ju je, kao prvu hrvatsku seriju otkupila vodeća svjetska streaming platforma Netflix putem koje je dostupna gledateljima u 190 zemalja.

Zbog svega toga, a i intrigantno otvorenih pravaca radnje na kraju prve sezone, druga sezona očekuje se s velikim nestrpljenjem. Hrvatska publika imala je priliku vidjeti prvu epizodu nove sezone na Pulskom filmskom festivalu, a prve dvije epizode druge sezone bit će u srijedu prikazane i na Sarajevo Film Festivalu.

VELIK USPJEH HRVATSKE SERIJE: Netflix kupio ‘Novine’, prikazivat će ih u 190 zemalja svijeta

Strani mediji su novine opisali kao ‘Adriatic noir’

Iza “Novina” financijski, produkcijski i kreativno stoje HRT, Nebojša Taraba i Miodrag Sila te njihova produkcijska kuća Drugi plan, redatelj Dalibor Matanić i scenarist Ivica Đikić s kojim smo razgovarali povodom skorogo emitiranja druge sezone.

NET.HR: Što će biti okosnica radnje u drugoj sezoni? Pomiče li se fokus radnje s medija na politiku i je li točno da ste u trećoj, završnoj sezoni težište priče odlučili staviti na pravosuđe?

ĐIKIĆ: Redakcija Novina u “Novinama” i dalje ostaje sidro cijele serije, ali je u drugoj sezoni veći pomak prema politici, jer se cijela radnja odvija u 14 dana između dva kruga predsjedničkih izbora. To uvelike određuje fokus druge sezone, a to je politika. Moja je ideja od početka bila da fokus treće sezone – a već sam daleko odmakao s pisanjem scenarija za nju – bude na pravosuđu. Dakle, opet će redakcija Novina biti neko sidro, a fokus se pomiče na pravosuđe i sudstvo koje su, po meni, već dugi niz godina najproblematičniji dio hrvatskog društva.

NET.HR: Prva sezona i scenaristički i ugođajem bila je okarakterizirana kao brutalna i mračna. Sudeći po traileru, a i onome što je publika vidjela u Puli, u drugoj sezoni sve će to biti još izraženije. 

ĐIKIĆ: Netko je u stranim medijima koji su pisali o “Novinama” upotrijebio izraz “Adriatic noir” i takva atmosfera ostaje prevladavajuća i u drugoj sezoni. Nakon što sam pogledao šest dosad montiranih i sređenih epizoda, mogu reći da su događaji u drugoj sezoni puno zgusnutiji i da je sve kompaktnije, čvršće i brže. Moj je dojam da je druga sezona u svakom pogledu osjetno bolja od prve.

Ivica Đikić, scenarist serije “Novine” (foto: Davor Puklavec/PIXSELL)

‘U seriji Rijeku tretiramo kao glavni grad Hrvatske’

NET.HR: Budući da ste bili glavni urednik riječkog Novog lista, je li Vam se, kada ste počeli pisati scenarij, Rijeka odmah nametnula kao ambijent za priču? 

ĐIKIĆ: Možda ne baš odmah, ali vrlo brzo rodila se ideja da bi Rijeka mogla biti mjesto radnje. Najprije stoga što je Rijeka vrlo malo zastupljena u domaćem filmu i serijama. S druge strane, Rijeka je vizualno vrlo atraktivan i zahvalna, ne samo zbog njene industrijske baštine i brodogradilišta. Dalibor Matanić je brzo prihvatio tu ideju. On je Rijeku poznavao čak bolje od mene i također je smatrao da je zanemarena u domaćim filmovima i serijama. Mislim da se ta odluka pokazala ispravnom. U drugoj sezoni mi Rijeku tretiramo kao glavni grad Hrvatske i svojevrsnu državu u državi. To je bio neki naš radikalniji pomak od stvarnosti.

NET.HR: Tijekom emitiranja prve sezone publika je neizbježno prepoznavala stvarna lica u likovima iz serije. Jeste li svjesno ciljali na to?

ĐIKIĆ: Znam da će i sada, kao i u prvoj sezoni, mnogi se pitati tko je tu tko, koga smo htjeli prikazati i jesu li stvarni događaji preneseni u seriju. To je neizbježna stvar, no koliko god se neki političar ili novinar mogao prepoznati, mislim da je to uzaludan trud jer serija je ipak plod mašte, a to što se neki stvarni događaj “dogodi” i u seriji doista je plod slučajnosti,a ne namjere da se nekoga faksimilom prenosi iz stvarnosti. Svjestan sam da će se sada, u drugoj sezoni, ljudi prepoznavati predsjedničku kandidatkinju Jelenu Krsnik, koju glumi Nives Ivanković, kao Kolindu Grabar Kitarović. Mislim da seriju treba gledati kao samosvojnu, fikcionalnu umjetničku cjelinu, a ne kao presliku stvarnosti. To je igrana serija, nije dokumentarac.

NET.HR: S redateljem Matanićem i ostalima napravili ste vrhunski, štono bi rekli ‘svjetski’ izvozni proizvod. Sličan uspjeh postigla je i serija ‘Počivali u miru’. Može li hrvatska filmska i televizijska produkcija, pa i književnost, postati svojevrsni ‘balkanski’ ili kako rekoste ‘jadranski’ (‘Adriatic noir’) odgovor na slavnu skandinavsku produkciju?

ĐIKIĆ: Skandinavski noir ili, recimo, rumunjska kinematografija imali su u jednom trenutku strahovit uzlet. Mi danas imamo šansu napraviti “Adriatic noir”, neki svoj pristup tematiziranju stvarnosti i njenih bolnih tema. Mislim da smo na dobrom tragu jer Hrvatska danas prednjači na ovim prostorima u književnosti, kinematografiji i u televizijskoj dramskoj prdukciji. Samo mi se čini da u tome nedostaje sustavnosti. Događa se da imamo seriju na Netflixu, ovdje se radila serija za HBO. “Počivali u miru” su na engleskoj platformi (Global Series Network)…

No, može se dogoditi da već za koju godinu ne bude tako. Treba uspostaviti sustav jer nas nitko neće zapamtiti ako bude samo jedna serija na Netflixu već ako ih bude više, iz godine u godinu. Također, da na međunarodnim festivalima bude više filmova, da bude više prijevoda književnih djela… Za kulturu neke zemlje važan je kontinuitet, a ne da netko samo zabljesne nekom serijom, filmom ili knjigom. Zato je važno da se svake godine naprave dvije-tri dobre serije. One ne moraju biti vrhunske, ali je važno da budu dobre i da drže razinu.

‘Najbolje kritike stižu iz Latinske Amerike’

NET.HR: Što vam kao scenaristu znače sve te dobre recenzije iz svijeta te činjenica da će ‘Novine’ preko Netflixa doći do milijuna gledatelja?

ĐIKIĆ: Recenzije su naročito dobre u latinoameričkim medijima, iako je bila jako dobra kritika i u švicarskom Neue Züricher Zeitungu, jednom od najuglednijih i najozbiljnijih dnevnih listova u svijetu. Ipak, najveći su odjek “Novine” imale u zemljama Latinske Amerike: Brazilu, Argentini, Čileu, Meksiku… Valjda su ondje vidjeli najviše sličnosti sa svojom situacijom, ponajprije s korupcijom i nasilničkom odnosu prema medijima. Meni sve to daje više samopouzdanja da u nekim budućim scenarijima slobodnije i  samouvjerenije eksperimentiram s nekim stvarima. Te mi stvari pomažu da se razvijam kao scenarist i pisac.

NET.HR: Početkom ljeta objavili ste novi, svoj peti po redu, roman ‘Ukazanje’ u izdanju Frakture. Za razliku od prethodnog romana ‘Beara’ koji je bio dokumentaristički, sada ste napisali alegorijsko djelo bez konkretnog mjesta i vremena radnje. Što ste htjeli tim odmakom?

ĐIKIĆ: Iskreno, ne znam što sam htio time. Meni se u jednom trenutku javila slika tih životinja, velikih i malih, domaćih i divljih, koje se smjerno i poslušno penju na brdo i tamo skrušeno stoje gledajući u nebo imajući neku vrstu ukazanja. Iz te slike razvio se cijeli roman, a onda i jezični način da izložim neke probleme koji me zanimaju. Cijeli je roman zapravo završna riječ obrane optuženika u jednom politički montiranom procesu.

U sklopu tog procesa, neobičnih ukazanja i obiteljskih odnosa odvija se radnja romana koji se može nazvati alegorijom ili političkom distopijom. Osobno bih rekao da je to jedna zloslutna bajka. Netko će opet dijelove te priče povezivati s našom stvarnošću, no i taj je posao uzaludan jer je roman zaista plod mašte. U tom smislu “Ukazanje” je na tragu nekih romana nedavno preminulog američkog književnika Philipa Rotha ili Saula Belowa, dakle pomalo politički angažirane književnosti. U knjizi su i male posvete Ranku Marinkoviću i Miroslavu Krleži.

Povratak na Net.hr