Pravilnik upotrebi kolačića
Portal Net.hr unaprijedio je politiku privatnosti i korištenja takozvanih cookiesa, u skladu s novom europskom regulativom. Cookiese koristimo kako bismo mogli pružati našu online uslugu, analizirati korištenje sadržaja, nuditi oglašivačka rješenja, kao i za ostale funkcionalnosti koje ne bismo mogli pružati bez cookiesa. Daljnjim korištenjem ovog portala pristajete na korištenje cookiesa. Ovdje možete saznati više o zaštiti privatnosti i postavkama cookiesa

FOTO: U idućih 13 dana posjetite zaista jedinstvenu izložbu

Žena i muškarac hodaju po kuhinji, sjede za stolom, smješkaju se i mršte, piju vino, jedu špagete, i sve je naizgled uobičajeno, ali već nakon nekoliko sekundi gledanja toga snimka počinjete uočavati nešto jako neobično, zapravo naopako. Jer špageti s vilice strše svom silinom prema plafonu, a i vino iz čaša ‘pada’ u istom smjeru, prema gore, pod pritiskom snažne ali obrnute gravitacije.

Nije to neki avangardni trailer za i u ovdašnjim kinima nedavno prikazivani film sa Sandrom Bullock i Georgeom Clooneyjem u glavnim ulogama, nego uradak Hund & Horn-a, kreativnog tandema dvojice austrijskih umjetnika, Haralda Hunda i Paula Horna, koji je dio multimedijalne izložbe ‘Daily Struggle’, otvorene u utorak u galeriji Prsten, Doma hrvatskih likovnih umjetnika, na zagrebačkom Trgu žrtava fašizma 16.

Hund & Horn, te Paul Horn i samostalnim djelima, dio su male ali probrane družine austrijskih umjetnika, kojima se pridružila i Ana Elizabet, Zagrepčanka također školovana u Beču. Uz njih troje plodovima vlastite imaginacije ali i aktivističkog angažmana u ovom predstavljanju hrvatskoj publici do 26. siječnja udružile su se još dvije umjetnice, Ursula Hűbner i Sandra Fockenberger, te još dva umjetnika, Alfred Lenz i Moritz M. Polansky.

Dođe li tko na ovu izložbu s dvojbom je li to dobar utrošak pola sata ili više vremena, mogao bi za početak pogledati veličinom nenapadne ali minucioznom izražajnošću potentne radove Ursule Hűbner, stvarane kombinacijom klasičnog slikanja i pridodanih vještih izrezaka portretnih i drugih fotografija. Već na kolorističnoj ocrtanosti pomaknutog realizma tih radova može se osjetiti svježinu nepretenciozne ali samouvjerene likovnosti koja je doista zakoračila u 21. stoljeće, više od puno toga što nam se obično servira.

U većim formatima je dvije stvaralačke građe svojih slika spojio Paul Horn, kustos ove skupne izložbe. Potezima kista on je doslikavao ambijent oko aktova krupnijih žena nađenih na internetu, koje su mu iz SAD-a i drugih zemalja pristale biti modeli. Zvučnu podlogu upijanju tih vizualnih sparivanja daje i video demoliranja interijera, uradak Hund & Horn-a, te polučujna kakofonija koja iz betonskih krletki na zidu dopire kroz govore Sare Palin i drugih. Kružnu šetnju može vam usporiti povremena nepripuštenost kroz ćudljivo (ne)otvarajuća vrata metalnih rešetki, kojima velike teme, od ‘tvrđave Europe’ do post-snowdenovske svijesti o bigbraderizaciji svega, varira Moritz Muhrhofer Polansky, ujedno i autor bijele zidne površine sa stršećim izbočinama, reljefa koji izrasta u punu skulpturu, čija dvoipoldimenzionalnost zrcalno budi rorschachovska prepoznavanja i individualizirane kod svakog drukčije doživljaje.

Povratkom kartonu kao glavnom gradivu svojih skulptura, nakon razdoblja u kojem je radila s plastikom, Ana Elizabet se vraćanjem prirodi, ponovnim udahnućem makar i drukčijeg i tek simboličnog života nekadašnjem drveću, nadovezala na Sandru Fockenberger, koja je četiri mjeseca umjetničkim fotografijama dokumentirala plastični otpad vraćan iz mora na plažu, i time oblikovala nijemi krik protiv zapostavljanja dobrobiti i zdravlja ljudi i drugih vrsta, na što ju je potaknuo film ‘Planet plastike’.

Ovih 13 dana jedinstvena su prigoda za doticaj s izložbom koja u toj postavi i sastavu neće biti nigdje ponovljena, jer je u valovitoj komplementarnosti izložaka organski neodvojiva od kružnog toka Meštrovićevog paviljona, nesuđenog mauzoleja Karađorđevića, kratkotrajne pavelićevske džamije, višedesetljetnog muzeja revolucije, vraćenog umjetnosti. Ovaj austrijski pohod na Hrvatsku je kratkotrajniji i manji, ali na razini osobnog doživljaja koji nudi dragocjeniji od austrijskih vlasništava hrvatskih banaka, trgovina, pivovara i novinskih kuća.

Povratak na Net.hr