Pravilnik o upotrebi kolačića
Portal Net.hr unaprijedio je politiku privatnosti i korištenja takozvanih cookiesa, u skladu s novom europskom regulativom. Cookiese koristimo kako bismo mogli pružati našu online uslugu, analizirati korištenje sadržaja, nuditi oglašivačka rješenja, kao i za ostale funkcionalnosti koje ne bismo mogli pružati bez cookiesa. Daljnjim korištenjem ovog portala pristajete na korištenje cookiesa. Ovdje možete saznati više o zaštiti privatnosti i postavkama cookiesa

Cvitešić i Škaričić uputile S.O.S. za domaći film

Malo je reći da se danas na predstavljanju programa Hrvatskog audiovizualnog centra u Zagrebu ‘dogodio (filmski) narod’. Da se domaći film spasi od potpune katastrofe, svoj su glas podigle i Zrinka Cvitešić i Marija Škaričić.

Kongresna dvorana Hrvatske gospodarske komore koja je simbolički izabrana da se pokaže da film nije bogac koji samo traži novac, nego potencijalno itekako isplativa i dohodovna industrijska grana bila je upola premala za filmske i televizijske ljude svih generacija koji su došli dati podršku jasnom i glasnom programu za spas hrvatsko audiovizualne proizvodnje.

”Očito da je dotle došlo da ćemo sljedeći put morati rezervirati dvoranu Lisinkog”, rekao je ravnatelj HAVC-a Hrvoje Hribar.

Nakon jučerašnjeg, nije nimalo pretjerano reći povijesnog dana za hrvatske audiovizualne djelatnosti država, Ministarstvo kulture i nitko drugi neće više moći reći “nismo znali” ili “samo ste se žalili, a niste nudili nikakva rješenja.”

Hrvatski film i cijela djelatnost nalazi se u stanju težem nego ikada prije; s jedne strane problemi su tehničke prirode, nebriga i nedostatak novca čine svoje na desetkovanju, ali ništa manje važno “duhovno” zapuštanje sadržaja zbog čega, kao što je rekao Hribar, djeluje kao da naša djeca, a i mi s njima, žive na jugu SAD-a, a ne na jugu Europe.

Pet ciljeva

HAVC je pred državom odredio pet priroriteta: osiguravanje zakonitih priljeva HAVC-u, povećanje broja kinogledatelja hrvatskog i europskog filma te zastupljenost tih filmova u TV programima, rješavanje statusa Hrvatske kinoteke uz obnovu i promidžbu hrvatske filmske baštine, osiguravanje sustava olakšica za filmsku prizvodnju i poticanje snažnog izvoza filmskih usluga te, naposljetku, podupiranje digitalizacije kino dvorana.

Moćna, argumentirana i upečatljiva prezentacija nacionalnog programa u kojoj su pored Hribara sudjelovali i prvi ljudi hrvatskih udruga filmskih radnika, producenata i drugih vezanih za audiovizualne djelatnosti (Vera Robić Škarica, Vinko Brešan, Nada Gačešić-Livaković, Tatjana Aćimović, Antonio Nuić) više je nego ijedan skup u posljednjih dvadeset godina pokazao je jedinstvo filmskih i srodnih struka. Svoj najveći “ali” program trenutačno ima u tome što nacionalne televizijske i telekomunikacijske kuće, kao zakonske obveznice uplaćivanja u fond HAVC-a, ne ispunjavaju svoje dužnosti, a država zasad na to, kao i na mnoge druge svoje zakone, gleda benevolentno.

No, uzme li se u obzir da je sam ministar kulture Jasen Mesić u svom obraćanju skupu izjavio da je ovaj program veliki korak naprijed, za ponadati se da će sve prepreke koje mu stoje na putu biti uklonjene, odnosno da će sve pretpostovka za njegovo provođenje biti postavljene. Ovaj program to definitivno zaslužuje.

Apel junakinja Shooting Starsa

Prezentacija je završila S.O.S. pozivom Zrinke Cvitešić i Marije Škaričić, glumica iz programa Shooting Stars, da se učini nešto za spas hrvatskog filma, apelirajući na to da se njihove riječi probiju do naslovnica jednako kao kada pričaju o svom privatnom životu. Jer ovo doista nije borba samo za održanje filmaša, nego i zdravog (gledateljskog) razuma.

KATASTROFALNA STATISTIKA
1,6 posto – udio domaćeg filma ukupnoj gledanosti u hrvatskim kinima 2009., dok je europski prosjek za istu godinu 26,7 posto.
0,7 posto – U Hrvatskoj je broj godišnjih posjeta kinu po glavi stanovnika među najnižima u Europi
6 puta više javna TV Danske (zemlja veličine RH) ulaže u kreativnu TV proizvodnju nego HRT

ŽELJENO STANJE (minimalno)
5 milijuna gledatelja (broj posjeta kinu po glavi stanovnika 1,1)
15 posto – udio hrvatskog filma u kinima i na TV-u
20 posto udio europskog filma u kinima i na TV

ŽELJENA PRODUKCIJA (minimalno)
15 igranih filmova godišnje (od toga tri debija, tri televizijska i tri za djecu i mlade)
4 dugometražna dokumentarna filma
1 dugometražni animirani film svae dvije godine
5 igranih TV serija i serijala
2 serije i serijala za djecu

Povratak na Net.hr