Pravilnik o upotrebi kolačića
Portal Net.hr unaprijedio je politiku privatnosti i korištenja takozvanih cookiesa, u skladu s novom europskom regulativom. Cookiese koristimo kako bismo mogli pružati našu online uslugu, analizirati korištenje sadržaja, nuditi oglašivačka rješenja, kao i za ostale funkcionalnosti koje ne bismo mogli pružati bez cookiesa. Daljnjim korištenjem ovog portala pristajete na korištenje cookiesa. Ovdje možete saznati više o zaštiti privatnosti i postavkama cookiesa

Bili ste uvjereni da znate te bajke, a niste ni slutili što je sve u njima cenzurirano

Primjer višestoljetne cenzure bajki braće Grimm je i priča ‘Kako su se djeca igrala klanja’, u kojoj dječak mlađem bratu prereže grkljan dok se igraju mesara i svinje.

“Evo noža… Ako je cipelica još uvijek premala, odrežite dio stopala. Malo će boljeti, ali nije važno”, rekla je Pepeljugina maćeha svojim kćerima prije nego je princ došao u potragu za savršenom princezom, kojoj će odgovarati izgubljena cipelica. One su to i učinile pa im je iz cipele curila krv.

Ovo samoranjavanje, poznato čitateljima na našim prostorima, izbačeno je nakon prvog izdanja bajki braće Grimm na engleskom jeziku 1812. godine te se više nije pojavljivalo.

Dobar provod s princem

To nije jedini slučaj cenzure njihovih bajki. Malo je poznato da je Matovilka, primjerice, zatrudnjela u svojoj kuli nakon što se “dobro provela” s princem. U originalnoj verziji je Snjeguljicu u šumu protjerala vlastita majka, a ne maćeha. Isto tako, Ivicu i Maricu je u šumi ostavila majka, i to zato što kao obitelj nisu imali dovoljno hrane.

Neke bajke braće Grimm su potpuno izostavljene iz zbirki koje se objavljuju. Primjer je “Kako su se djeca igrala klanja”, u kojoj dječak mlađem bratu prereže grkljan dok se igraju mesara i svinje; ili “Djeca gladi”, u kojoj majka kćerima prijeti da će ih ubiti jer nemaju što jesti.

Profesor germanistike i komparativne književnosti na sveučilištu u Minnesoti Jack Zipes prošlog je mjeseca objavio potpunu zbirku sa svih 156 bajki braće Grimm. Braća nisu gotovo ništa mijenjala u tradicionalnim pripovjetkama iz usmene predaje koje su se trudili zapisati što vjerodostojnije pa je velika šteta što je njihov rad podlegao tako strogoj cenzuri, zaključuje Zipes.

Povratak na Net.hr