Uspravili smo se kao država i vratili se u svijet, a svijet je očito odlučio da odustane od ranije besmislene i nepravedne osude Srba za sve nesreće na Balkanu", izjavio je predsjednik SR Jugoslavije Vojislav Koštunica, u interviewu za nedjeljno izdanje lista "Politika".
Odgovarajući na kritike da je bez ustavnih ovlasti zatražio prijem SRJ u UN, Koštunica je rekao da predsjednik, po ustavu, predstavlja zemlju i da se to ne može svoditi samo na prijem "veleposlaničkih vjerodajnica i polaganje vijenaca", već da to mora imati i neki suštinski smisao.
Dodao je da je u vrijeme podnošenja zahtjeva, institucija predsjednika bila jedina legalna, jer Savezna skupština nije bila do kraja konstituirana, a nije postojala ni nova vlada.
Odgovarajući na primjedbe da je SRJ izgubila državni kontinuitet, Koštunica je rekao da treba biti "realan" i dodao: "Mi znamo da je istina da su se Slovenija i Hrvatska odcijepile od SFRJ klasičnim aktom secesije, znamo i da je tadašnja Europska zajednica to mogla spriječiti, ali znamo i da ona to nije učinila. Umjesto toga, ona je postavila dijagnozu prije no što je pregledala bolesnika.
Dijagnoza, točnije presuda Badinterove komisije glasila je da se SFRJ raspala na šest sastavnih dijelova, iz čega je proistekla Rezolucija 777 Vijeća sigurnosti, po kojoj ni jedna bivša jugoslavenska republika nema automatski kontiuitet".
Koštunica je dodao da se neko drugo rješenje možda moglo postići za 50 ili 100 godina, ali da je za SRJ važno da se što prije vrati u svijet.
On je posebno istaknuo da su se prijemom u članstvo UN "preduhitrili neki ishitreni potezi" kao što je podgorički prijedlog o "dvije stolice u UN".
Istodobno se može utjecati na provedbu Rezolucije 1244 o Kosovu i raditi na rješavanju kosovskog pitanja na način da Kosovo dobije autonomiju unutar SRJ i da se osigura suverenitet i teritorijalni integritet zemlje, rekao je Koštunica.
Koštunica smatra da "u ovom trenutku volja naroda nije da se ruše institucije kao što su vojska i policija, niti je volja naroda da se po raznim ustanovama ljudi smjenjuju samo zato što su bili članovi Socijalističke partije Srbije".
"U svemu što sam poduzimao, rukovodio sam se najvišim državnim razlogom i uvjeren sam da je javnost toga potpuno svjesna", rekao je Koštunica u intervjuu za nedjeljni broj beogradskog lista "Politika".
Koštunica je zamjerio medijima da nekim pitanjima posvećuju veću važnost od realne, a da neke zanemaruju. Kao jedno od zanemarenih pitanja, po njegovu mišljenju je problem nestalih, izbjeglih i raseljenih osoba, zbog čega je pri svom kabinetu osnovao ured za ta pitanja.
Koštunica nije šire obrazložio svoje stajalište da u ovom trenutku ne treba mijenjati vojni i policijski vrh.
Objašnjenje se dijelom može naći u priopćenju sa sastanka jugoslavenskog predsjednika i proširenog kolegija glavnog stožera Vojske Jugoslavije, objavljenom u subotu navečer, u kojem je ocijenjeno da se "sigurnosna situacija u zemlji pogoršava", posebno na području koje je u nadležnosti Treće armije, dakle na jugu Srbije. Koštunica se, po priopćenju, zauzeo za poduzimanje mjera radi normalnog funkcioniranja VJ.
Njegovo stajalište prema vojnom i policijskom vrhu, svakodnevno je predmet kritike čelnika Demokratske oporbe Srbije (DOS) koji zahtijevaju prvenstveno smjenu načelnika glavnog stožera VJ Nebojše Pavkovića i načelnika Službe državne sigurnosti Srbije Radomira Markovića. Čuju se i primjedbe da se Koštunica oglušuje o stajališta koalicije DOS, čiji je on član, i čiji je bio predsjednički kandidat. Iako čelnici DOS-a prikrivaju da se radi o otvorenom sukobu
Koštunice i ostalih koalicijskih partnera pa se govori samo o različitim pristupima, sukob očito postoji i moguće je da Koštunica svoju poziciju jača upravo osloncem na vojni i policijski vrh.
Umjerenije krilo DOS-a u kritici Koštunice drži da treba sačekati prosinačke izbore za Skupštine Srbije, poslije čega se očekuje učvršćivanje demokratskih snaga na vlasti, pa tek onda donositi prosudbe o ponašanju Koštunice.
