Neke zemlje mogu očekivati i dvostruko jače zatopljenje od ostalih. A zemlje kojima prijeti najveća opasnost od globalnoga zatopljenja proizvode najmanje stakleničkih plinova.
Studija je izrađena u Centru za ispitivanje klimatskih promjena "Tyndall" pri Sveučilištu "East Anglia", a o njoj je izvijestio i časopis "New Scientist". Istraživanje pokazuje stopu zatopljenja posljednjih stotinu godina te raspon moguće stope zatopljenja za svaku zemlju posebno.
Tako će sudionici UN-ove svjetske konferencije o klimatskim promjenama, koja će se od 13. do 24. studenoga održati u Haagu, raspolagati s iscrpnim prikazom klimatskih promjena koje bi, nastavi li se atmosfera zagrijavati kao dosad, mogle pogoditi njihove zemlje.
Studija pokazuje da najveće povećanje temperature mogu očekivati dijelovi srednje Azije, gdje temperature već redovito prelaze 40 stupnjeva.
U zemljama od Kazahstana do Saudijske Arabije, a neke od njih su ove godine osjetile glad, temperatura će porasti više od pet stupnjeva.
Među zemljama u kojima će se temperatura povećati između četiri i pet stupnjeva su Indija, Egipat i SAD. Studija potvrđuje prijašnja predviđanja da ruski i kanadski Arktik može očekivati najveće povećanje temperature - više od šest stupnjeva do godine 2100.
Najmanje zatopljenje (tri stupnja ili manje) mogu očekivati Ujedinjeno Kraljevstvo i Irska, na Sjevernoj polutki, te Argentina, Urugvaj, Čile i Novi Zeland na Južnoj.
Istraživači su podijelili nacionalno bogatstvo svake zemlje s predviđenim povećanjem temperature te procijenili kako će zatopljenje utjecati na njezino stanovništvo. Po tim su procjenama četiri najugroženije zemlje u svijetu Afganistan, Etiopija, Sierra Leone i Tanzanija. Najmanje je ugrožen Luksemburg.
Ravnatelj "Tyndalla" dr. Mike Hulme kaže da zemlje kojima globalno zatopljenje najviše prijeti, gotovo bez iznimke, proizvode najmanje stakleničkih plinova za koje se vjeruje da ga uzrokuju.
"Analiza pokazuje odnos između količine ugljika koju ispuštaju pojedine zemlje i njihove ugroženosti klimatskim promjenama. To naglašava nejednakost između bogatih i siromašnih zemalja. Konferencija o klimi usredotočit će se na bogatije zemlje, koje odmah moraju smanjiti količinu ugljika koji ispuštaju. To je glavni problem s kojim će se suočiti ministri u Haagu", rekao je dr. Mike Hulm za BBC News.
