Pravilnik upotrebi kolačića
Portal Net.hr unaprijedio je politiku privatnosti i korištenja takozvanih cookiesa, u skladu s novom europskom regulativom. Cookiese koristimo kako bismo mogli pružati našu online uslugu, analizirati korištenje sadržaja, nuditi oglašivačka rješenja, kao i za ostale funkcionalnosti koje ne bismo mogli pružati bez cookiesa. Daljnjim korištenjem ovog portala pristajete na korištenje cookiesa. Ovdje možete saznati više o zaštiti privatnosti i postavkama cookiesa

OPASAN POTEZ

KAKO SE BALKAN PRELIO NA ČITAVU EUROPSKU UNIJU: ‘Još više od toga šokira otvoreno ljubakanje nekih država s Putinovim imperijem’

‘Ranije je Europa bila središte snage u svijetu. Danas je ona nažalost rastrgana između suprotstavljenih sila i pokroviteljstava. A iz povijesti mi znamo kamo vodi “balkanizacija’, napominje Ivajlo Dičev

Bugarski kulturni antropolog Ivajlo Dičev smatra kako posvađane lokalne elite nade polažu u potporu velesila: ono što je ranije bilo tipično za Balkan, no što je počeo primjećivati i u cijelog Europskoj uniji, piše DW.

EUROPSKA UNIJA IMA PLAN ZA BALKAN: Bruxelles ima velike ambicije, no ovo će proširenje sigurno naići na žestoke kritike nekih država

‘Očajnički učvršćuju svoju poziciju’

“Područje Balkana postalo je sinonim za beskrajne svađe i rascjepkanost. Mlade nacije su nastale raspadom Osmanskog carstva i Austro-Ugarske intervencijom vanjskih sila. Negativna posljedica toga bila je ne samo slab gospodarski i socijalni razvitak, nego i manjak pravih, legitimnih elita. Lokalni političari rijetko zastupaju interese određenih skupina, oni često dolaze takorekuć “niotkud” i očajnički pokušavaju učvrstiti svoju poziciju na lokalnoj sceni”, smatra kulturni antropolog koji navodi kako je glavni resurs potpora stranih sila.

Divčev navodi kako u tom kontekstu se Rumunji pokazuju kao ispostava Francuske, Srbi i Bugari konkuriraju za naklonost Rusije, Grci i Turci se oslanjaju na Veliku Britaniju, a Hrvati i Bosanci na Austriju.

“Krajem Hladnog rata to područje je zacijelo imalo najveću koncentraciju granica po četvornom kilometru: između NATO-a na jugu i Varšavskog pakta na sjeveru, između nesvrstane Jugoslavije, članice EU-a Grčke i organizacije istočnoeuropskih država COMECON (Vijeće za međusobnu gospodarsku pomoć), između proruske Bugarske i Ceausescuove Rumunjske, koja se distancirala od Sovjetskog Saveza”, navodi kulturni antrolopolog.

“Albanija je jednom čak postala “klijentom” daleke Kine dok kasnije nije došla do zaključka da je kineski šef države Deng Xiaoping, kao i ranije Nikita Hruščov, izdao komunizam. Nakon toga je Albanija odlučila djelovati sama protiv cijeloga svijeta. Konflikti između geopolitičkih “sponzora” – koji su se vodili na minijaturnoj razini – tijekom povijesti su doveli do regionalnih napetosti i čak ratova. Što je bila funkcija tako apsurdne fragmentacije koja je regiju sprječavala da postane bogat zajednički gospodarski prostor? Ona je davala politički legitimitet lokalnim elitama koje su se međusobno borile”, ističe Ivajlo Dičev.

AFP

Potpora globalnih sila je promjenjivija nego za vrijeme Hladnog rata

“Promotrimo današnji EU iz ove perspektive. Čini se da rasprave između ljevice i desnice, između konzervativnih i liberala, potiskuje sudar globalnih geopolitičkih koordinata. Nacionalne elite su počele pouzdavati se u potporu globalnih sila, slično kao u slučaju Balkana u 20. stoljeću”, kazao je antrolopolog i navodi kako je za razliku od ere Hladnog rata njihova potpora danas nestabilna i promjenjiva.

On navodi kako se distanciranje SAD od Europe u vrijeme Obame razvilo pod Trumpom u otvoreno odbijanje, što je prisililo Francusku i Njemačku da razmotre novu europsku autonomiju na području sigurnosti

“Drugi, kao Poljska, odlučno stoje iza SAD-a. Zahvaljujući američkoj potpori, Varšava se osjeća jačom kad se radi o protueuropskim pozicijama zbog kojih je Europska komisija protiv Poljske pokrenula postupak sankcija prema Članku 7. Posjet američkog predsjednika Varšavi sigurno je bio i simbolična nagrada poljskim populistima. Tako je jedna svjetska sila uključena u konflikt unutar EU-a, što dovodi do niza unutarnjih raskola. Jedan primjer toga je projekt Stevea Bannona koji želi mobilizirati “Internacionalu” protiv EU-a – na temelju američke ideologije alt-right (alternativne desnice)”, napominje Dičev.

EUROPSKA UNIJA FOKUSIRANA NA BALKAN: ‘Srbija i susjedne države moraju ispuniti stroge kriterije za priključivanje’

Otvoreno flertanje s Putinovim imperijem

“Još više šokira otvoreno ljubakanje s Putinovim imperijem. Od Italije do Estonije populističke i ekstremno desne stranke izazivaju EU tako što pokazuju svoju osobitu bliskost s Moskvom”, ističe poznati stručnjak koji napominje da od Bugarske do Latvije bivši komunisti djeluju prijateljski prema Moskvi i s nostalgijom prema komunizmu.

“Neki se suprotstavljaju sankcijama Zapada protiv Rusije nakon aneksije Krima, drugi se nadaju jeftinom plinu ili gradnji atomskih elektrana. Neki, kao Marine le Pen u Francuskoj, Matteo Salvini u Italiji ili Volen Siderov u Bugarskoj, dobivali su novčanu pomoć iz Moskve, što je dokazano”, smatra Dičev.

“Američko i rusko pokroviteljstvo imaju određene sličnosti, ali se ne poklapaju potpuno. Primjerice, teško bi bilo zamisliti da bi se poljski populisti pouzdali u Putinovu potporu ili bugarski socijalisti na Trumpovu, iako te stranke razvijaju sličnu ideologiju, nesnošljivu prema strancima, konzervativnu i protekcionističku. Ali, svim političkim “klijentima” velesila jedno je zajedničko: u nastojanju da pobijede svoga europskog suparnika oni se oslanjaju na strane “sponzore”. Upravo to su balkanske zemlje činile više od jednog stoljeća”, napominje antropolog.

AFP

Faraonski projekt

Ivajlo Dičev napominje kako je novi globalni igrač Kina koja kao sila u usponu prodire u europski gospodarski prostor – ne samo jeftinom robom koja s tržišta potiskuje lokalne proizvođače, nego i agresivnim investicijama koje podupire država.

“Vrhunac toga je faraonski projekt Novog puta svile. Uzalud EU pokušava držati pod nadzorom ekspanziju azijskoga giganta mjerama koje bi trebale vrijediti za sve zemlje članice – jer jedinstvo EU-a je, čini se, dalje nego ikad ranije. Nedavno je Italija odlučila pristupiti inicijativi “Belt-and-road” (Novog puta svile) – i time se usprotivila Europskoj komisiji”, kazao je bugarski antropolog.

On napominje kako je već prije toga Grčka važna gospodarska dobra prodala Kinezima, a istočna Europa želi slijediti taj primjer.

“Je li to samo pitanje gospodarskog pragmatizma? Ili europski političari pokušavaju kompenzirati svoju sve manju legitimnost tako što pronalaze jake saveznike u junačkoj borbi protiv “euro-birokracije”? Ranije je Europa bila središte snage u svijetu. Danas je ona nažalost rastrgana između suprotstavljenih sila i pokroviteljstava. A iz povijesti mi znamo kamo vodi “balkanizacija”, napominje Ivajlo Dičev, piše DW.

Povratak na Net.hr