S druge strane, na veći udio u proračunskim rashodima (od 50,855 milijardi kuna) mogu računati Sabor i Vlada, ministarstva socijalne skrbi, obrta, poljoprivrede, gospodarstva, kulture, europskih integracija.
Vlada, koja je jednoglasno poduprla predloženi proračun, ističe da iduće godine povećanja mogu očekivati prioritetna područja - socijalna skrb, znanost, kultura, dok su u gospodarstvu potpore namijenjene poljoprivredi, brodogradnji, izvozu.
Kao jednu od temeljnih značajki proračuna ministar financija ističe njegovu veliku socijalnu osjetljivost. Vidljivo je to i iz prijedloga da se resornom Ministarstvu rada i socijalne skrbi sredstva povećaju za čak 41,5 posto. Tako bi to ministarstvo dobilo gotovo petinu proračuna - 9,6 milijardi kuna, što je oko 3 milijarde više nego ove godine.
Značajan dio tog povećanja odlazi na vraćanje duga umirovljenicima - 2,1 milijardu kuna, još se 1,7 milijardi odnosi na tzv. "mali mirovinski zakon", a rastu i izdatci za socijalni program, za zaštitu vojnih i civilnih invalida, za civilne žrtve rata i sl. U proračun za iduću godinu ukalkulirane su i 1,2 milijarde kompenzacije mirovinskom fondu, a zbog ovogodišnjeg smanjenja doprinosa za dva posto.
Isto se ponavlja i kod Ministarstva zdravstva u okviru kojega se za kompenzacije zavodu za zdravstveno osiguranje planira transferirati milijardu kuna samo zbog smanjenih doprinosa. Zdravstvo u 2001. može računati s ukupno 2,4 milijarde kuna, ili 22,32 posto više nego ove godine.
Proračun u idućoj godini poštuje sva prava hrvatskih branitelja, iako, izražena u postotku, padaju sredstva namijenjena resornom ministarstvu (za 7,5 posto, ili na 2,3 milijarde kuna).
Među resorima koji pokrivaju gospodarstvo, najveće povećanje može očekivati Ministarstvo poljoprivrede, za 27,91 posto. Od ukupno 2 milijarde kuna koliko će dobiti taj resor najviše će - 1,4 milijarde kuna otići za subvencije poljoprivredi.
U proračunu je vidljiva i Vladina potpora obrtu i poduzetništvu, s povećanjem sredstava resornom ministarstvu za 17 posto. Potpora brodogradnji vidljiva je pak u stavkama Ministarstva gospodarstva. Tom je resoru namijenjeno 426 milijuna kuna (10,24 posto više), a više od polovice - 255 milijuna namijenjeno je brodogradnji.
Teret je na plaćama
Tko će u proračunu iduće godine podnijeti teret? Da bi se ispoštovala sva prava najveći će teret podnijeti zaposleni koji svoju plaću dobivaju iz proračuna. Plaće korisnika proračuna, u ovakvim uvjetima, moraju biti ograničene i to svima, od najviših dužnosnika prema dolje, odgovor je ministra financija. A u prijedlogu proračuna to znači smanjenje iznosa mase koja se odnosi na izdatke za zaposlene.
I dok je prema rebalansiranom proračunu za ovu godinu za primanja korisnika proračuna odvojeno 15,4 milijarde kuna u idućoj se godini ta masa smanjuje za 10,56 posto, odnosno na 13,8 milijardi kuna. Konkretizirano je to po svakom proračunskom korisniku, tako da se svima, od Sabora, Ureda predsjednika do svakog pojedinog ministarstva, državnog zavoda ili agencije izdatci za zaposlene smanjuju za po 10 posto.
Učinjeno je to i kod Ministarstva obrane, kojemu ukupna sredstva padaju za 8,21 posto, odnosno s ovogodišnjih 4,74 milijarde kuna na 4,35 milijardi. U sličnom postotku kao i obrana, manje će dobiti i policija kojoj je namijenjeno 3 milijarde kuna. Pri tome nešto više nego u ostalim ministarstvima u MUP-u padaju izdaci za zaposlene, 13,9 posto, ili na 2,3 milijarde.
Proračunski su rashodi posebno "kresani" i na kapitalnim izdatcima, konkretno obnovi i gradnji cesta. Na pozicijama ministarstava javnih radova, te pomorstva, prometa i veza ugrađeno je tek četvrtina sredstava potrebnih cestogradnji, što znači da dobar dio cesta iz proračuna neće dobiti ni kune.
No, to ne znači da se iduće godine neće graditi ceste. Nismo zaustavili razvojne projekte već mijenjamo koncept, ističe ministar javnih radova Radimir Čačić. Naime, već idući tjedan pred Vladom bi se trebao naći i prijedlog za osnivanje posebnog društva za gradnju autocesta preko kojega bi se riješilo i pitanje financiranja.
Inače, Ministarstvo javnih radova, obnove i graditeljstva u idućoj će godini dobiti ukupno 2,4 milijarde kuna (18,6 posto manje), dok resor prometa i veza očekuje povećanje za 7,9 posto, odnosno na 3,6 milijardi. Od toga će se pak 1,1 milijarda transferirati Hrvatskim željeznicama.
Više znanosti, kulturi, manje prosvjeti, pravosuđu
Na povećanje proračunskih sredstava u idućoj godini mogu računati i ministarstva znanosti (za 6,88 posto, ili na 2,25 milijardi kuna), kulture (za 10,64 posto, ili na 587 milijuna kuna), vanjskih poslova (za oko 20 posto, ili na 464 milijuna kuna), europskih integracija (za 22,5 posto, ili na 36,5 milijuna).
Više će dobiti i Ministarstvo zaštite okoliša, koje će od 124 milijuna kuna (što je 20 posto više) za čuvanje prirode i okoliša izdvojit će se 7,1 milijun, a za program izvršenja inspekcijskih rješenja građevinske inspekcije 10 milijuna kuna.
Više novaca očekuje se i u Vladinoj blagajni - ukupno 217 milijuna kuna ili 47 milijuna više nego u ovoj godini. Značaj dio otići će Vladinim uredima, a izraženo u postotcima najviše rastu stavke kod novoustrojenih ureda za internetizaciju, za strategiju razvitka, za državnu imovinu.
Povećanje očekuje i Ured za zatočene i nestale, koji bi umjesto 313.000 trebao 8,7 milijuna kuna, od čega se 5,9 namjenjuje ekshumaciji i identifikaciji žrtava Domovinskog rata.
I Sabor će "profitirati". Naime, namijenjeno mu je povećanje od čak 67,7 posto, što konkretno znači 211 milijuna proračunskih kuna. Pritom npr. rastu stavke za službena putovanja (sa 2,8 milijuna na 6 milijuna kuna), za investicijsko održavanje zgrade (sa 3,4 na 16 milijuna). U saborske pozicije unijeto je i 76 milijuna kuna koliko se iduće godine kani potrošiti za provedbu izbora.
Uz lokalne i izbore za Županijski dom, Hrvatsku iduće godine očekuje i popis stanovništva. Stoga je u postotku osjetno povećana i stavka Državnog zavoda za statistiku, a od njemu ukupno namijenjenih 160 milijuna kuna sam popi odnijet će 109 milijuna.
Manje "zadovoljstva" proračunom za 2001. imat će primjerice Ured predsjednika kojemu će iz državne blagajne stići milijun kuna manje nego ove godine, ili točnije 20,7 milijuna kuna.
Manje će dobiti i UNS (47,3 milijuna kuna, ili 8,7 posto manje), Manje novca predviđa se i za ministarstva prosvjete i športa (4,6 milijardi, ili 5,8 posto manje), pravosuđa (1,9 milijardi ili 7,5 posto manje), turizma (212 milijuna ili 11 posto manje).
Manje očekuje i samo Ministarstvo financija. Ono će u idućoj godini raspolagati sa 14,5 milijardi kuna, ili 6,6 posto manje nego ove godine. Iako smanjen taj je iznos i dalje "vrtoglav", ali samo na prvi pogled. Naime, najveći dio tih sredstava - oko 12 milijardi kuna - otići će za otplatu starih dugova. Na pozicijama Ministarstva su i obveze prema bilateralnim sporazumima - onim sa Sv. Stolicom (190 milijuna kuna), te transferi Federaciji BiH s ukupnom 300 milijuna kuna.
