Pravilnik upotrebi kolačića
Portal Net.hr unaprijedio je politiku privatnosti i korištenja takozvanih cookiesa, u skladu s novom europskom regulativom. Cookiese koristimo kako bismo mogli pružati našu online uslugu, analizirati korištenje sadržaja, nuditi oglašivačka rješenja, kao i za ostale funkcionalnosti koje ne bismo mogli pružati bez cookiesa. Daljnjim korištenjem ovog portala pristajete na korištenje cookiesa. Ovdje možete saznati više o zaštiti privatnosti i postavkama cookiesa

POMICANJE SATA

ZORA U ČETIRI SATA UJUTRO U LIPNJU, ILI TEK OKO 8.30 U PROSINCU: Treba li Hrvatska 2019. odabrati zimsko ili ljetno računanje vremena?

Anketa je temelj za odlučivanje hoće li se mijenjati postojeći zakon te, s obzirom na rezultate, od 2019. godine možemo zaboraviti na pomicanje sata

Iako je više od 80 posto Europljana koji su sudjelovali u internetskoj anketi navelo kako želi ukinuti pomicanje satova na proljeće i jesen, čini se kako u Hrvatskoj, ako je suditi po komentarima, ukidanje pomicanja sata nije omiljena ideja.

STIGLI REZULTATI ANKETE O UKIDANJU LJETNOG I ZIMSKOG RAČUNANJA VREMENA: Evo što je Europa rekla

Anketa, koju je financirala Europska komisija, trajala je od lipnja do sredine kolovoza i na nju je odgovorilo rekordnih 4,6 milijuna ljudi. Od onih koji su priželjkivali ukidanje pomicanja sata, većina želi prebaciti sat na ljetno vrijeme, odnosno dva sata unaprijed u odnosu na vrijeme po Greenwichu. Anketa je temelj za odlučivanje hoće li se mijenjati postojeći zakon te, s obzirom na rezultate, od 2019. godine možemo zaboraviti na pomicanje sata.

Zašto se sat pomicao?

Tradicija pomicanja sata u nekim europskim zemljama seže još iz doba Prvog i Drugog svjetskog rata te naftne krize u sedamdesetima. Iako se ono uvelo radi uštede energije, današnja istraživanja pokazuju kako je ušteda energije minimalna, ali zato su izražene negativne posljedice na zdravlje ljudi.

Ako se usuglase, zemlje članice EU-a na ljetno računanje vremena zadnji bi se put prebacile 31. ožujka 2019. te bi tada one članice koje se žele trajno vratiti na zimsko računanje vremena sat posljednji put pomaknule u nedjelju 27. listopada 2019. Nakon toga satovi se više ne bi pomicali.

A što kažu Hrvati?

Anketi o pomicanju sata odazvalo se 0,52 posto građana, ali čini se kako nisu svi oduševljeni prijedlogom Europske komisije.

Većinu nezadovoljnih građana Hrvatske brine činjenica da će najmlađi po mraku morati u školu, ali i oni sami na posao.

S druge strane, neke živcira činjenica da je pomicanje sata tema o kojoj se raspravlja.

Ipak, nisu svi protiv prijedloga EK, a neki su zaključili kako im je ovo jedna od boljih odluka.

Odluka na članicama EU-a

U Europskoj uniji, trenutačno su tri vremenske zone. Zapadno-europsko vrijeme imaju stanovnici Irske, Portugala i Ujedinjenog Kraljevstva. Srednjoeuropsko vrijeme je u 17 država članica, a istočno-europsko imaju Bugarska, Cipar, Estonija, Finska, Grčka, Latvija, Litva i Rumunjska.

Europska komisija želi ukinuti pomicanje sata, ali prepušta članicama odluku hoće li zadržati ljetno ili zimsko računanje vremena.

Države članice koje odluče zadržati trajno ljetno računanje vremena automatski će se prebaciti u sljedeću vremensku zonu, što bi značilo standardno vrijeme plus još jedan sat.

Kada bismo ostali na ljetnom računanju vremena, dakle onom kakvo imamo trenutačno, u prosincu bi, prema podacima zagrebačke zvjezdarnice sunce izlazilo tek oko 8.30. Zalazak sunca bio bi iza 17 sati, i naravno, što se prosinac odmiče kraju i dan bi trajao dulje. Ako bismo se odlučili za zimsko vrijeme, sunce bi u lipnju izašlo već iza 4 ujutro, a zašlo nešto prije 20 sati.

Što biste više željeli, prelazak na ljetno ili zimsko računanje vremena?

Povratak na Net.hr