Pravilnik o upotrebi kolačića
Portal Net.hr unaprijedio je politiku privatnosti i korištenja takozvanih cookiesa, u skladu s novom europskom regulativom. Cookiese koristimo kako bismo mogli pružati našu online uslugu, analizirati korištenje sadržaja, nuditi oglašivačka rješenja, kao i za ostale funkcionalnosti koje ne bismo mogli pružati bez cookiesa. Daljnjim korištenjem ovog portala pristajete na korištenje cookiesa. Ovdje možete saznati više o zaštiti privatnosti i postavkama cookiesa

Znate li što je lučba?

Roditelji djece koja ove godine idu u 7. razred možda su se iznenadili kada su, kupujući udžbenike za novu školsku godinu, među brojnim naslovima naišli i na onaj Lučba 7. Riječ je o udžbeniku koji je ime dobio po arhaičnom hrvatskom izrazu za tu prirodnu znanost.

Sam naslov udžbenika (u izdanju Školske knjige) nije pokušaj da se u hrvatski jezik vrati uporaba riječi ‘lučba’ umjesto ‘kemije’, nego zgodan trik da se djecu nauči nešto i o povijesti kemije na ovim prostorima.

“Udžbenik kemije koji držite u rukama zove se Lučba. Ta vam je riječ vjerojatno nepoznata, pa smo odlučili objasniti njezino značenje. Hrvati su kroz svoju burnu povijest i brojne političke sustave i utjecaje njegovali prirodne znanosti, ali i hrvatski jezik koji se kroz povijest mijenjao. Potkraj 19. i početkom 20. stoljeća Gustav Janeček, profesor kemije na tadašnjem Mudroslovnom fakultetu u Zagrebu, predlagao je da se hrvatski jezik što više rabi u kemiji. Prihvatio je kemijsko nazivlje koje je osmislio Bogoslav Šulek i za kemiju rabio riječ lučba, a Kemijski zavod preimenovao je u Lučbeni zavod. Zgrada nekadašnjeg Lučbenog zavoda nalazi se na Strossmayerovom trgu u Zagrebu i danas je u vlasništvu HAZU-a (Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti). U toj će zgradi biti smještena Akademijina knjižnica i spomen-sobe hrvatskih nobelovaca Lavoslava Ružičke i Vladimira Preloga.”

Povratak na Net.hr