Vincenzo Blagaić tvrdi da ga je Erste banka uništila odavanjem poslovne tajne i traži 64 milijuna eura odštete
Banka je optužena zbog odavanja financijskog stanja tvrtki
U Splitu je za sutra zakazano ročište u procesu u kojem je optužena Erste banka. U pitanju je suđenje zbog odavanja poslovne tajne, točnije tada aktualnog stanja u tvrtki “Profectus grupa” u vlasništvu poduzetnika Vincenza Blagaića. Proces je nakon Blagaićeve prijave i objave stanja u njegovoj tvrtki u medijima pokrenulo Općinsko državno odvjetništvo u Splitu.
U to vrijeme, sredinom 2010. godine, Blagaić je pregovarao s IGH d.d. oko prodaje zemljišta na Šolti. IGH je trebao kupiti udio u Blagaićevoj tvrtki “Kronus Marine”, te u samom projektu “Šolta” preuzimanjem i kreditnih zaduženja Profectus grupe kod Erste banke.
Analiza poslovanja
Zbog toga je banka, kako je tijekom istrage potvrdila direktorica komercijalnog sektora Sanela Šamanović, napravila analizu financijskog stanja Blagaićevih tvrtki. Radilo se o izvještaju za upravu, internom aktu koji nije smio završiti izvan banke.
Tužiteljstvo zaključuje kako je jedino zaposlenicima banke dokument bio dostupan i kako ga je isključivo netko od djelatnika banke mogao dati novinaru na uvid. U činjenici da je dokument dospio u medije nema gotovo ništa sporno budući da je prije objave teksta Blagaiću poslan upit s priloženom prvom stranicom dokumenta. I postavljena pitanja vrlo su jasno davala do znanja da je novinar upoznat s financijskim stanjem njegovih tvrtki.
Koliko Blagaić traži od banke
Optužnicu je Općinski sud u Splitu lani i potvrdio, a Blagaić je u međuvremenu specificirao i odštetne zahtjeve. Tvrdi da je tvrtka “Kronus Marine” zbog objave bankovnih podataka izgubila 59 milijuna kuna, jer je IGH odustao od projekta “Šolta”. “Profectus grupi” propalo je pak 25 milijuna eura iz projekta “Croatian Dream” za koji je u to vrijeme pregovarano s ulagačima iz Singapura. Povezana tvrtka “Profectus Eco” izgubila je 25 milijuna eura povlačenjem tog isto ulagača iz dijela projekta “Dubrovački biser”.
Josip Čiček, predstavnik Erste banke, tijekom istrage je koristio svoje zakonsko pravo da ne iznosi obranu. Banka kao pravna osoba u ovom se slučaju našla na optuženičkoj klupi budući da je prema Zakonu o odgovornosti pravnih osoba odgovorna za postupke svojih zaposlenika.