Pravilnik o upotrebi kolačića
Portal Net.hr unaprijedio je politiku privatnosti i korištenja takozvanih cookiesa, u skladu s novom europskom regulativom. Cookiese koristimo kako bismo mogli pružati našu online uslugu, analizirati korištenje sadržaja, nuditi oglašivačka rješenja, kao i za ostale funkcionalnosti koje ne bismo mogli pružati bez cookiesa. Daljnjim korištenjem ovog portala pristajete na korištenje cookiesa. Ovdje možete saznati više o zaštiti privatnosti i postavkama cookiesa

NALJUTILA KRIŠTO

ZASTUPNICA SDSS-A O ČIJEM GOVORU U HRVATSKOJ SVI PRIČAJU: ‘Puno je važnije biti čovjek, ne samo Hrvat ili Srbin, rat je gotov’

‘Činjenica da imam priliku ispričati životne okolnosti u kojima sam se našla ja i mnoga djeca motovirala me da jasno i glasno kažem ono što sam rekla za govornicom’

Zastupnica SDSS-a Anja Šimpraga u petak je u Saboru održala dirljiv i emotivan govor o tome kako je proživjela Oluju kao “dijete s one strane”. Njezin govor izazvao je velik pljesak među saborskim zastupnicima, ali i pozornost javnosti jer se rijetko kada u sabornici čulo o Oluji, ali na način kako su ga doživjeli pripadnici srpske nacionalne manjine. Njezin govor ilustrirao je zašto je srpskoj manjini teško sudjelovati u obilježavanju Oluje.

“Vidite i sami u kakvom društvu živimo, na koji način odrastaju mladi. Činjenica da imam priliku ispričati životne okolnosti u kojima sam se našla ja i mnoga djeca motovirala me da jasno i glasno kažem ono što sam rekla za govornicom”, rekla je Šimpraga Jutarnjem listu o svojim motivima da sa saborske govornice ispriča ovako osobnu priču.

Inače, Šimpraga je šibensko-kninska dožupanica te je u Sabor došla kao zamjena potpredsjedniku Vlade Borisu Miloševiću. Živi u selu blizu Knina Radučiću i magistrica je ekonomije, a prije je bila stručna suradnica za poljoprivredu i zaštitu okoliša u Kninu. K tome, zastupnica SDSS-a bila je i koordinatorica projekta u Kninu pod nazivom “Učinkovita manjinska vijeća za više manjinskih prava”. Riječ je o projektu vrijednom 160.000 eura koji je financirala EU.

OPET KRIŠTO! TRČALA U SABORNICU DA BI REAGIRALA NA IZLAGANJE ZASTUPNICE SDSS-A O OLUJI: Sva se zadihala i uzrujala, pazite što je rekla

‘Vrijeme je da krenemo dalje, ne živimo više u ratu’

Šimpraga je gotovo parafrazirala generala Antu Gotovinu nakon što je pušten iz Haaškog pritvora pa je rekla da je “vrijeme da krenemo dalje i shvatimo da ne živimo više u ratu”.

“Posljednjih dana svi pričaju o Oluji, baš svi, bez obzira koliko o tome doista znaju, jesu li proživjeli te ratne strahote ili su ih samo promatrali. Bez obzira iz kojeg su ih kuta i koje su pripadnosti, doživjeli. Svake godine u ove dane dijete progovori u meni. Sjećanje jedne djevojčice iz kolone. Tog 4. augusta 1995. imala sam osam godina. Najednom i nebo je promijenilo boju. Sparina je otežavala disanje, nije slutilo na dobro.

S ruksakom kupljenim za drugi razred osnovne škole, bila sam spremna za put. Put koji nije imao ime. Put koji je vodio tko zna gdje. Od Knina do Petrovačke ceste, preko Banja Luke, a odatle bez stajanja prema Srbiji. Kolona je bila duga, zvuk traktora i plač okruživali su nas. Posljednje komadiće kruha podijelila sam s rodbinom, a taj miris me je pratio. Kada smo se domogli Srbije, htjeli su nas poslati u Niš, ali zbog mojih suza su moju obitelj ipak pustili u Beograd kod rodbine”, rekla je zastupnica SDSS-a s govornice.

PUPOVAC: ‘Najvažnije je da Hrvati i Srbi shvate jedno – nitko u Knin ne ide da bi još jedanput nekome nanio bol’

‘Puno je važnije biti čovjek, ne samo Hrvati ili Srbin’

Tada sam odrasla. Za tu jednu noć. I onda smo, nakon četiri godine, napokon došli. Na svoj kamen, kraj svoje ruke, među svoje ljude. Svojim vršnjacima sam tada pokazala da su Srbi svjesni činjenice da su mnogi Hrvati prolazili isto napuštanje domova od početka rata.

Znala sam da su i moji vršnjaci Hrvati prošli patnju, strah i morali ići putem gdje nije bio njihov dom. Ali sam isto tako znala da će ta ista djeca s jedne i druge strane jednom sjesti za isti stol i dogovoriti da se više nijednom djetetu ne ukrade djetinjstvo, pravo na sreću. Mali čovjek je uvijek taj koji pati, kojeg se ništa ne pita. Gledajući svoje roditelje, njihove žuljevite i hrapave ruke, koje su danonoćno radile u polju kako bi svoju djecu izveli na pravi put, znala sam da je puno važnije biti čovjek, nego samo Hrvat ili samo Srbin.

Djevojčica prošlost nije zaboravila. Učila je iz nje, ali budućnost joj je bila važnija i svima nama treba biti. Danas, 25 godina kasnije, ova djevojčica iz kolone stoji pred vama. Imam samo jednu želju – gradimo društvo slobode, gradimo zajedničku budućnost”, rekla je na kraju govora Anja Šimpraga i izazvala veliki pljesak.

Jedni pod dojmom govora, drugi smatraju da bi ga trebala održati vladajućima u Srbiji

Zastupnici iz različitih stranaka za Jutarnji list su komentirali govor svoje kolegice iz SDSS-a. Arsen Bauk iz SDP-a kazao je da ga se govor jako dojmio te da smatra da će tako hrvatski građani postati svjesniji onoga što se dogodilo i onima koje volimo nazivati “drugom stranom”.

“I treba pozdraviti to što se zastupnica Šimpraga nakon svega toga vratila u Hrvatsku i uzela aktivnu ulogu u društvu. Rijedak primjer saborskog zastupnika čije je već prvo obraćanje u Saboru obilježilo njezin cijeli mandat”, smatra Bauk.

Sličnog je mišljenja i nezavisni Bojan Glavašević koji smatra da je govor zastupnice bio moćan i važan. Navodi da mu je žao što su “hrabri desničari koji su prije nje vikali u sabornici izašli van pa nisu mogli čuti univerzalnu poruku mira”. Smatra da je ta poruka mira i više nego dobrodošla u ovom sazivu Sabora. Kao pobjednici u ratu, smatra Glavašević, moramo biti svjesni da je naša uloga da svim nevinim žrtvama otvorimo prostor za sjećanja kako bismo gradili kulturu sjećanja.

“Zastupnica Šimpraga prepričala je svoje osobno iskustvo, i ja to poštujem. No, ne vidim potrebu za mistifikacijom toga govora. Hrvatske je zemlja slobodnih ljudi koji imaju pravo iskazivati vlastito mišljenje. Ključna je pouka ili naravoučenije iz toga govora da je četvrt stoljeća kasnije hrvatska demokracija omogućila srpskom djetetu iz izbjegličke kolone status zastupnika Vladine većine u hrvatskom Saboru”, komentirao je Zlatko Hasanbegović iz Domovinskog pokreta.

HDZ-ov Osječko-baranjski župan Ivan Anušić smatra da je zastupničin govor dobra opservacija djevojčice koja je doživjela sve najgore u ratu. No, on bi volio, kako kaže, da takav govor održi i u srpskom parlamentu i to kaže svojim vođama koji su započeli “tu nesreću koju je i sama prošla”.

“Volio bih da ona kao Srpkinja kaže sadašnjem vodstvu u Srbiji, koje ne odustaje od teza zbog kojih je rat i počeo, da je toga dosta i da je vrijeme za mir, suradnju i zajedništvo te da ni jedno dijete više ne smije doživjeti traume kakve su doživjela i hrvatska, a vidimo i srpska djeca. Svakako pritom trebamo imati na umu 402 ubijene djece u Domovinskom ratu za koje nitko nikad nije odgovarao”, naveo je Anušić.

Tomislav Tomašević iz Možemo smatra da je riječ o jako moćnom govoru, iskrenom, otvorenom s pozitivnom porukom. Tomašević misli da bi bilo dobro da ima više takvih govora u Saboru koji su iz osobne perspektive jer, smatra on, takvi govori imaju veći utjecaj u odnosu na druge govore s apstraktnim vrijednostima ili floskulama.

BOŽINOVIĆ O POVIJESNOM DOGOVORU S SDSS-OM: ‘Dolasku predstavnika Srba u Knin pridonijela je politika Vlade’

Imaš komentar?

Još iz rubrike

Povratak na Net.hr