Cijene kvadrata u Hrvatskoj postale su zaista paprene za vrijeme korona-krize, što se osobito odnosi na metropolu pa se mnogima potraga za prvom nekretninom pretvorila u svojevrsnu golgotu. Stanislav iz Mostara kupio je stan u centru Zagreba tijekom pandemije.
Ovaj 27-godišnji asistent u digitalnom marketingu studirao je u Zagrebu gdje je i diplomirao pa se odlučio i na kupnju stana. Naš sugovornik kaže da mu je dosadilo stalno plaćati rentu pa se uz roditeljsku pomoć upustio u "lov" na stan.
Njegova potraga trajala je tri godine te je završila kupnjom stana od 32 kvadrata u potkrovlju zgrade u Palmotićevoj ulici.
'Na APN stanove gledam kao na vlasništvo države i banke'
Stanislav je uštedio nešto novca kako bi kupio stan, no dobio je i pomoć roditelja. Kako kaže, APN-ove subvencije za njega nisu bile opcija.
"Za APN se nisam odlučio zbog brojnih uvjeta koji se moraju zadovoljiti, a smatram da se meni kao mladoj osobi to ipak ne isplati. Ne može se ništa s takvim stanom - nemoguće ga je rentati ili prodati par godina, a ja ne znam gdje će me život odvesti u iduće dvije godine. Kada imaš svoj vlastiti stan možeš ga i iznajmiti i prodati, zapravo, možeš raditi što god hoćeš jer je tvoja nekretnina. Na APN-ove stanove gledam više kao na vlasništvo države i banke jer tek nakon 30 godina postane tvoje vlasništvo", govori Stanislav.
Odgovarajući na pitanje što je sve tražio kada je stan u pitanju, kaže da se vodio "dobrim osjećajem". Htio je ulaskom u prostor osjetiti da tamo želi živjeti. Bila mu je važna dobra "vibra", a bez obzira na to što mu stan nema veliku kvadraturu, dojam većeg prostora stvaraju visoki stropovi. Njegova prijateljica živi vrata do tog stana pa je tako i došao do vlasnice. Mali umjetnički stan s odvojenom spavaćom sobom sada je njegov.
Naš sugovornik Stanislav oduševljen je životom u centru Zagreba, unatoč potresu
KUPIO SAM STAN, A ONDA POČINJU PROBLEMI: 'Dobio sam ključ u ruke, platio i tad kreće natezanje. Teško ću ovo riješiti bez suda…'
Stanislav je nakon tri godine potrage kupio stan po svojoj mjeri
"Jednom sam bio kod prijateljice na ručku kada je došla ta susjeda, pa smo u priči došli do toga da ja kupujem stan, a ona ga prodaje. To je bilo prije dvije godine i tada je predložila vrlo paprenu cijenu, što sam ja naravno odbio. Mislim da je tražila 3200 eura po kvadratu, što mi je bilo izvan svake pameti. Na kraju sam odustao, ali sam joj se povremeno javljao tijekom dvije godine. Nakon potresa je spustila cijenu jer se odlučila na prodaju stana, to je bio drugi njezin stan i tu nije puno boravila. Javila mi se s manjom cijenom pa kada sam napravio računicu, shvatio sam da mi je sada cijena stana prihvatljiva. Zgrada je starija, ali ja se ne plašim potresa", govori Stanislav te objašnjava da stan nije trebao renovaciju.
Navodi da je i prije potresa krenulo učvršćenje konstrukcije zgrade jer je bila renovirana sredstvima iz EU fondova. Napominje da su krovovi sanirani, da su ukrasni dimnjaci uklonjeni i da zgradi ne prijeti opasnost u smislu potresa. Trenutno se na zgradi završava vanjska strana fasade dok bi za otprilike šest mjeseci cijela trebala biti obnovljena.
'Ljudi su prodavali garaže tvrdeći da su nekretnine'
"Već tri mjeseca živim u stanu, osjećam se sigurno i lijepo. Jedva čekam da krene obnova kako bi i drugi ljudi imali siguran dom te prolaznici mogli bez brige koračati gradom. Život me odveo u centar i spoznao sam njegove ljepote. Ima posebnu čar tijekom jutarnjih sati kada nema nikoga i dok sunce polako proviruje. Smatram da mi se kupnja stana višestruko isplatila jer mislim da će se stanovi u centru uvijek moći iznajmljivati i prodati. Uvijek će postojati potražnja za takvim slatkim i malim stanovima", govori 27-godišnjak.
Tijekom tri godine potrage za vlastitim domom, Stanislav se nagledao svakakvih nekretnina. Kaže da su ljudi često prodavali i garaže i govorili "da su u pitanju nekretnine".
"Neki od njih su navodili da nisu gotovi još neki dokumenti i htjeli su da kupac plati jedan dio pa drugi dio nakon 'rješavanja papira'. Zato treba biti jako oprezan i pažljiv prilikom kupnje nekretnine jer ljudi su bezobrazni. Smatram da se stan uvijek može naći jer ovo što se vidi po oglasnicima, da primjerice cijena nekog stana od 30 kvadrata iznosi 95.000 eura, ne znači da će se on za taj iznos i prodati. To je postavljena cijena, a krajnja je, vjerujte mi, puno manja. Želje su jedno, a svi znamo kako to završava...", dodaje Stanislav.
'Cijene su nerealne, naši ljudi imaju mentalitet 'ako prođe, prođe'
Stanislav smatra da cijene nekretnina moraju rasti jer nije normalno da stoje, ali...
"S obzirom na primanja u Hrvatskoj, strašno je ovo što se dogodilo s cijenama kvadrata. Nije problem platiti ako kupac i dobije ono što je platio. Neshvatljivo mi je da cijena 'kulturnih' stanova i onih u rasulu kojima je potrebna hitna renovacija iznosi isto ili približno isto.
To nije realno, naši ljudi su mentaliteta 'ako prođe, prođe'. Nema nekog zakona koji će reći da 'ta nekretnina ne vrijedi toliko'. Mislim da bi se zaista na tome u budućnosti trebalo poraditi u Hrvatskoj, takav zakon trebao bi biti jedan od prioriteta", rekao nam je Stanislav.
Na kraju razgovora je ponovio koliko se zaljubio u život u srcu Zagreba, no svjestan je da svaka medalja ima dvije strane.
Kupujete nekretninu ili ste je nedavno kupili i želite nam ispričati Vašu priču? Javite nam se na netvijesti@rtl.hr.
Pročitajte i ostale tekstove iz serijala Nemoguća misija: Prva nekretnina:
