POMORSKO DOBRO I ZLO / Malo što tako jako ljuti Hrvate kao zapreke do omiljene plaže, a sada...: 'Ako se sve prepusti tome, mogli bismo izgubiti obalu'

Image
Foto: Milan Sabic/Pixsell

Kako se čini, Hrvatska priprema zakone po kojima obala više neće biti zajednička imovina svih građana

27.8.2022.
15:43
Milan Sabic/Pixsell
VOYO logo

Malo što tako svojski ljuti građane Hrvatske kao zapreke na prolazu do mora. Naviknuti su na slobodni obalni pristup bez ograničenja, ako izuzmemo sigurnosne lučke ograde ili slično. Velikom broju njih koji žive u kontinentalnom dijelu zemlje problem je već i to što nemaju novca za odlazak na more. No jednom kad su tamo, ovako ili onako, nitko im ne smije zabraniti kupanje ili šetnju na bilo kojem dijelu obale. Brojni su primjeri lokalnih afera s burnim reakcijama na uzurpiranje te vrste zajedničke imovine, piše DW.

Tako je barem dosad bilo, a ne znači da će i ostati. U javnost je procurilo nešto detalja o novom Zakonu o pomorskom dobru i morskim lukama. Više je upućenih i zainteresiranih reagiralo veoma kritički na taj zakon. Prema onome što se zasad doznalo, Hrvatskoj prijete dva legislativna momenta. Prvo, moglo bi se odlučiti da lokalne vlasti brže i lakše odobravaju privatne koncesije radi komercijaliziranja obale. Drugo, predviđa se mogućnost izvlaštenja vlasnika parcele uz pomorsko dobro na koje baca oko neki poduzetnik.

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Image
NEKE SE I NAPLAĆUJU /

Ne stišavaju se reakcije građana, mnogi su zabrinuti i pitaju: 'Jesmo li proveli posljednje ljeto na omiljenoj plaži?'

Image
NEKE SE I NAPLAĆUJU /

Ne stišavaju se reakcije građana, mnogi su zabrinuti i pitaju: 'Jesmo li proveli posljednje ljeto na omiljenoj plaži?'

Javni i privatni interes iza zatvorenih vrata

Da nije posrijedi slučajan pomak u pristupu pomorskome javnom dobru, mišljenja je Maja Jurišić iz mreže udruga Pokret otoka: „Sve ukazuje na to da je pomorsko dobro jedan od najperspektivnijih gospodarskih resursa. U praksi se posljednjih desetljeća odvijaju goleme promjene aktivnosti u vezi s njim, a mi smo pritom i turistička zemlja. No, treba naći bolji način da se pomire javni i privatni interes. Ako se sve prepusti kapitalu na volju, mogli bismo izgubiti obalu“, uvjerena je ona.

„Bitno je da se u tim procesima ne isključi javnost“, dodala je Jurišić, inače bivša članica Tajništva za otoke EU-a, „dok već imamo posla s netransparentnim radom radne skupine Ministarstva mora, prometa i infrastrukture.“ Pokretu otoka poslan je nacrt i uzvraćeno je primjedbama, ali daljnje reakcije nije bilo. Konzultirani otočani, međutim, uvidjeli su da je predviđena i takozvana "posebna upotreba pomorskog dobra" sa zatvaranjem prostora i naplatom. U ovom trenu je i dalje moguća samo opća upotreba, prostor otvoren za sve podjednako.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Obala za strikane i netjake

Državna je strana brže-bolje odgovorila, na javno iznesene prigovore, da to ipak nije tako. Ministar Oleg Butković naglasio je da „nikome normalnom ne bi palo na pamet“ da građanima onemogući pristup moru. No u praksi bi se moglo dogoditi da jednom, kad ta briga padne na lokalne političare, proradi novo žarište klijentelizma. Državna razina ne bi se smatrala krivom, premda ustvari ona omogućuje taj zaokret. Što se pak tiče izvlaštenja s posjeda, ranije je ono bilo omogućeno za golfere i graditelje zelenih elektrana.

Investitori u golf-terene ili vjetroelektrane, primjerice, u različitim su momentima imali to ekskluzivno pravo. Ako im se prohtje zemljište nekoga tko ne želi prodavati svoju zemlju, tu je država da ga potjera bez daljnjeg objašnjenja. Uz financijsku naknadu, naravno, ali bez mogućnosti izbora. Naknadno je to pravo za golfere ukinuto, nakon brojnih protestnih akcija. No duh je već bio pušten iz boce pa se prijetnja vraća s drugih ulagačkih pozicija, a jednako zlokobna. Potencijalni razmjeri joj se vide i po primjerima Italije ili Grčke.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Loša manira pritajenog udara države

Otprilike polovina pješčanih plaža u Italiji tako je završila pod koncesijom, s više ili manje ograničenim kretanjem za opću javnost. Na to je upozorio i Denis Barić iz Otočkog sabora, udruge za razvitak hrvatskih otoka. Oni također nisu pozvani u izradu zakonskog prijedloga, iako im je rečeno da će biti: „Tekst koji smo na kraju vidjeli ima dosta proturječja. Ipak, najbitnije bi bilo da politika ne ugrožava status pomorskog dobra. Ono je ustavom garantirano, kao i pravo na vodu ili zrak. DORH bi morao odgovarati za njega i štititi ga.“

„Zatvaranje pomorskog dobra u privatne svrhe je pritom nedopustivo“, inzistira Barić. „A sad je tome pridodana i mogućnost izvlaštenja po kojoj će biti dovoljan plaćeni elaborat nekog poduzetnika da mu vlasti odobre zaposjedanje obale. Dotadašnji vlasnik teoretski može za to saznati tek s isplatom naknade, kad je već sve riješeno.“ Jasno, osim ako država odustane od takve pozicije u predstojećoj fazi javne rasprave. Od političke manire "periskopiranja" gdje se kriomice promatraju slabe točke na obali, a onda slijedi udar.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Benčić: 'More, obala i plaže trebaju ostati javni i svima jednako dostupni'

Saborska zastupnica platforme Možemo! Sandra Benčić izjavila je u petak u Dubrovniku kako je rasprava o nacrtu prijedloga Zakona o pomorskom dobru i morskim lukama borba za pravo građana da more, morska obala i plaže ostanu opći, javni i svima jednako dostupni. Na konferenciji za medije na Lapadskoj obali u Dubrovniku Benčić je istaknula kako nacrt prijedloga ima i dobrih strana, ali je zabrinjavajući niz stavki koje vode daljnjoj komercijalizaciji pomorskog dobra.

"Što znači isključiva koncesija plaža u nenaseljenim mjestima? To je nedopustivo. Plaže i obala su zajedničko dobro, što je određeno i Ustavom RH. Uz to", ustvrdila je, " nasipavanje obale je fenomen na našoj obali kako bi se oteo dio mora, a nacrt to legalizira", Napominje kako se ne može dopustiti "devastaciju koja će ugroziti obalni okoliš, samo radi par ležaljki više“.

Benčić je ocijenila kako je upitan rok koncesije od 99 godina, koji, smatra, treba skratiti na 50 godina, uz mogućnost produljenja na još deset u slučaju ekonomske neisplativosti. Dodala je da Hrvatska ne bi smjela izabrati smjer razvoja turizma kao u Turskoj ili dijelovima Grčke. "Pomorsko dobro postalo je zadnja linija obrane nečeg općeg i zajedničkog, čemu građani imaju pristup. U ovom zakonu treba podvući crtu i reći da više nema posezanja za javnim i zajedničkim", rekla je Benčić.

Predsjednik stranke Srđ je Grad Đuro Capor ustvrdio je da ni nacrt prijedloga Zakona o pomorskom dobru i morskim lukama ni Strategija razvoja turizma nisu odgovor na probleme na obali. "Uzurpacija pomorskog dobra, kršenje koncesije i betonizacija obale nastavit će se neometano, a lokalna zajednica imat će sve manje utjecaja", dodao je. Capor kaže da HDZ neće zaštititi interes lokalne zajednice, jer je, kako tvrdi, upregnut u klijentelističke odnose s developerima i koncesionarima.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Županijski vijećnik SJG Marko Giljača podsjetio je kako su platforma Možemo! i SJG održali niz tribina „Za Obalu“, gdje su građani prepoznali grabež javnog pomorskog dobra i pritisak investitora na prvi red obale.

"Građani su protiv ograničavanja pristupa, naplate ulaska i zagrađivanja pomorskog dobra, a jesu za dostupnost pomorskog dobra, uvođenje reda u prostorne planove i redovite kontrole postojećih koncesija. Nedostaje stvarna kontrola, a imamo brojne devastacije obale, od nasipanja do nezakonite izgradnje. Megaprojekti donose vrlo malu dobit lokalnoj zajednici, a veliko su opterećenje za komunalnu infrastrukturu", rekao je Giljača.

Dodao je kako će sve komentare građana na njihovim tribinama uvrstiti u primjedbu na nacrt prijedloga zakona.

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Toma
Otok iskušenja
Senorita 89
Versailles
hABAZIN VS. mAGYAR
default_cta
Brak na prvu
Hell's kitchen
Trumbo
Ljubavna zamka
Vlakovi
default_cta
Pevačica
Obiteljske tajne
Brak na prvu Australija
Cijena strasti
VOYO logo