NOVA DRAMA S GUP-OM

ZAGREPČANI SPAŠAVAJU JOŠ JEDAN PARK: Bandić na zelenoj površini želi osmerokatnicu s nekoliko podzemnih etaža

Građani i građanke se protive izgradnji nove zgrade jer bi donijela novo opterećenje prometne i komunalne infrastrukture, a naselje bi ostalo bez još jednog zelenog prostora koji funkcionira kao javni prostor

Uslijed pandemije koronavirusa i potresa zagrebački GUP je pao u drugi pa i treći plan, no ovih dana, a pogotovo zbog potresa, ali i koronavirusa, pokazuje se opet iznova da je Zagrebu potreban potpuno novi GUP, koji treba biti jasno definiran kao strateški dokument i koji neće rješavati probleme pojedinačne katastarske čestice, nego će strateški promišljati razvoj grada, piše RTL.

Na tom tragu svoj je glas opet digla i struka referirajući se na ideju o gradnji osmerokatnice s nekoliko podzemnih etaža na lokaciji koja je sada zelena površina, a koja je zabrinula građane Knežije i Zagreba. Lokacijska dozvola je ishođena za novu zgradu na križanju ulica Davorina Bazjanca i Ludovika Zelenka, prostor koji je izvorno planiran kao zona opskrbnog centra naselja s blago deniveliranim popločanim trgom i perivojno uređenim okolišem, a na taj način koristio se i cijelo vrijeme od njegova nastanka.

STRUKA ZALJULJALA BANDIĆEV MANHATTAN: Arhitekti dobili dopis – Štromarovo ministarstvo počinje ‘nadzor’ nad izmjenama GUP-a

Građani i građanke se protive izgradnji nove zgrade jer bi donijela novo opterećenje prometne i komunalne infrastrukture, a naselje bi ostalo bez još jednog zelenog prostora koji funkcionira kao javni prostor čime bi se narušila kvaliteta stanovanja u naselju, a sama bi zgrada svojim volumenom narušila izvorni koncept kvarta. Stoga peticijom od Grada traže zaustavljanje pokrenutih procedura, poništenje lokacijske dozvole i zaustavljanje izgradnje, kao i odgovor na pitanje zašto Grad Zagreb rasprodaje svoj javni prostor u proceduri u koju nisu uključeni lokalni stanovnici i stanovnice što se protivi Zakonu o prostornom uređenju.

“Mi smo kao vijeće mjesnog odbora zaprimili inicijativu građana još u travnju i raspravili tu inicijativu na sjednici vijeća gdje smo donijeli zaključak kojim se protivimo gradnji sve dok se ne dostavi dokumentacija o tome što se ovdje planira graditi s obzirom na to da nismo imali konkretnu informaciju”, kazala je Larisa Petrić, vijećnica u mjesnom odboru Knežija.

Grada nema bez građana: Pravo na grad brani se u njegovu svakom kutku

U međuvremenu, građani i građanke mogu potpisati peticiju tijekom kolovoza svakim radnim danom od 18 do 19 sati ispred prostorija Mjesnog odbora Knežija u Albaharijevoj 2 te u kafićima Birtz, Dubrovnik i Panta rei na Knežiji. Podršku građanima i građankama Knežije pružili su i njihovi sugrađani i sugrađanke okupljeni u inicijativi Savica za Park i Udruzi građana Siget.

Cijeli slučaj prati i ‘Obnovimo Zagreb’ – interdisciplinarna zajednica stručnjaka i znanstvenika udruženih u cilju cjelovite obnove grada Zagreba nakon potresa. Kažu: “Zakonski, sve je uredno. Park formalnopravno nije zelena zona, već je dio mješovite zone, stanari susjednih zgrada nisu formalnopravni susjedi jer između njih i novonastale, izdvojene čestice postoji uzak, ali nepobitan pojas ostavljenog gradskog zemljišta pa je susjed, ustvari – Grad sâm. Takozvano ‘cijepanje’ – izdvajanje čestice od Grada i njena prodaja obavljeni su legitimno, uz suglasnost nadležnih gradskih ureda”.

SKUPINA ARHITEKATA PROKUŽILA BANDIĆA I HDZ: GUP zapravo izgleda još gore, metropola se prema ovome drastično mijenja

“Građani su od Gradskog ureda za prostorno planiranje na svoju žalbu primili ‘odbijenicu’ jer formalnopravno nisu stranka u postupku. Je li to zaista tako? I može li se što učiniti? Članak 4. Zakona o općem upravnom postupku navodi mogućnost zaštite prava skupine ljudi povezanih zajedničkim interesom. A stanovnici Knežije su upravo takva skupina. Može li ih zaštita zajedničkog interesa legitimirati kao stranku u postupku? Vidjet ćemo”, poručuju iz ‘Obnovimo Zagreb’ upozoravajući da iako se gradske vlasti pozivaju na opće dobro i javni interes, na djelu je komodifikacija i rasprodaja javnog dobra.

“Grad je živi organizam, kroz povijest je to vidljivo na nebrojeno primjera; nastaje, živi i umire. No, uspješan grad je onaj koji se razvija i stvara u svojim stanovnicima osjećaj pripadnosti i svrhe, koji čini da se njegovi građani poistovjećuju s njim, bez obzira jesu li tu rođeni ili su ‘dotepenci’. Svako susjedstvo treba graditi na vlastitim snagama, razvijanje osjećaja mjesta i zajednice je neophodno. Izvrsno je što se unazad nekoliko godina pripadnici lokalnih zajednica povezuju, ali loše je što je to potaknuto potezima gradske administracije koje lokalne zajednice doživljavaju ugrozom za kvalitetu života na svom području. Tako nastaje situacija Grad protiv građana odnosno građani protiv Grada, u ovom slučaju građani Knežije protiv Grada Zagreba. Gradski čelnici moraju imati na umu svoju svrhu – brinuti se i skrbiti o građanima i gradu, a ne skrivati se iza pravnih formulacija”, upozorava Mario Jukić, predsjednik Hrvatskog društva krajobraznih arhitekata (HDKA).

Nema razvoja bez prostornoga planiranja

“Naselje Knežija primjer je hrvatskog urbanizma 60-ih i 70-ih godina 20. stoljeća. Skladni odnosi zgrada unutar stambenog susjedstva, velika količina javnih parkovnih prostora između zgrada, promet riješen po obodu stambenog susjedstva i opskrbni centri koji su uvijek smještani uz prometnicu. U urbanističkom smislu, ovo naselje možemo promatrati kao cjelovito i završeno. Nažalost, GUP Zagreba to ne prepoznaje u potpunosti što je direktna posljedica nepostojanja jasno razdvojenih sustava strateškog i provedbenog planiranja”, ističu u Društvu arhitekata Zagreb (DAZ).

Upozoravaju da se prostorno planiranje u Republici Hrvatskoj već dugi niz godina doživljava kao prepreka za razvoj, a činjenica je upravo suprotna: “Prostorno planiranje je sustav koji omogućava da se razvoj dogodi. Razvoj koji će biti kontroliran, usmjeren na zajedničkim državnim interesima, biti komplementaran državnim strateškim odrednicama u gospodarstvu, turizmu, prometu, zaštiti okoliša, socijalnoj zaštiti i slično”.

Da bi takav sustav mogao postojati, potrebno ga je jasno razložiti na dvije razine: “Prva razina je upravo razina strateškog planiranja na kojoj se rješavaju ključne strateške odrednice razvoja određenog prostora. Druga razina je ona provedbena. Ta razina mora biti jasna i nedvojbena u svojim odredbama, mora biti na temeljima strategije razvoja i mora imati nadzor nad provođenjem i realizacijom prostora. Na provedbenoj razini bi morala biti poznata svaka čestica sa svim ključnim parametrima gradnje i što se zaista planira na njoj realizirati kako bi svi zainteresirani građani tijekom javnih rasprava mogli vidjeti što je planirano u njihovim susjedstvima”.

Trenutačni sustav je sustav u kojoj je svaka razina prostornih planova provedbena, a zašto to nije dobro vidi se na slučaju Knežija. “GUP Zagreba unutar svojih odredbi za provođenje propisuje urbana pravila za pojedina slična područja. Tako urbano pravilo koje određuje način gradnje u naselju Knežija, govori o zaštiti i uređenju dovršenih naselja. Unutar tog naselja su redom Voltino, Srednjaci, Jarun, Rudeš, Vrbani, Špansko, Malešnica, Gajnice, novozagrebačka naselja, Klaka, Grana, Studentski grad Poljanice u Dubravi, Borovje, Sigečica, Savica, Cvjetno naselje … Sve su to naselja koja u prostoru prepoznajemo kao uređena, planska i sve ih promatramo kao dovršena”, naglašavaju u DAZ-u.

Što se tiče gradnje i rekonstrukcije u tim naseljima, napominju da GUP jasno određuje: gradnja i rekonstrukcija u skladu s urbanom matricom i tipologijom gradnje građevina izvedenih prema izvornoj koncepciji urbanističkog rješenja po kojem je započeta gradnja naselja, u smislu poštivanja pretežite visine te međusobne razdaljine građevina. Nerealizirani sadržaji mogu se dovršiti u korist povećanoga zajedničkog standarda stambenog susjedstva, bez mogućnosti naknadne prenamjene novih javnih sadržaja gradnja na građevnim česticama s postojećim kvalitetnim visokim zelenilom i na uređenim zelenim površinama nije moguća.

SAMO 15 MINUTA NAKON ŠTO JE PAO GUP DOGODILO SE NEŠTO ZANIMLJIVO: S dnevnog reda Sabora skinuto i odgođeno glasanje

Jasno je stoga kako na prostoru gdje je predviđena gradnja na Knežiji ne bi trebala biti moguća: “Prvi razlog je što predloženi projekt nije planiran prema izvornoj koncepciji urbanističkog rješenja po kojem je započeta gradnja naselja. Na izvornim planovima na tom području je oduvijek planiran opskrbni centar prema opisanom konceptu naselja. Osim toga, ovaj projekt ne poštuje građevinski pravac naselja uz Ulicu Ludovika Zelenka, čak ne prihvaćajući ni građevni pravac postojećeg opskrbnog centra. U tlocrtnoj izgrađenosti, ovaj projekt je planiran više od dva puta veći od niza zgrada istočno. Tipologija predviđene gradnje s obzirom na dubinu zgrade će se znatno razlikovati od tipologije postojećih zgrada i slično. Sve su to stručni parametri koje su stručne službe Grada Zagreba morale preispitati i po pravilima struke utjecati na ovakav projekt, koji u ovom obliku ne bi trebao biti moguć”.

“Drugi razlog zašto ovaj projekt ne bi treba biti moguć, a što je onda opasnost i za navedena naselja, je što se direktno gradi na građevnoj čestici koja ima postojeće kvalitetno visoko zelenilo, koje će u velikoj mjeri morati biti srušeno. Upravo ključna prednost svih gore nabrojanih naselja je mala gustoća izgrađenosti i velike javne zelene površine. Zbog toga, nadležne institucije moraju reagirati i provjeriti usklađenost izdane lokacijske dozvole s odredbama GUP-a”, upozoravaju iz DAZ-a.

Dok god gradski čelnici ne budu u stanju komunicirati i poslušati struku i javnost nema napretka

“Otvoreni, a posebno zeleni prostori, od izuzetne su važnosti za grad, osobito otvorene i zelene površine stambenog susjedstva/kvarta; od ekoloških, socijalnih, zdravstvenih… Unatoč tome, vanjskim prostorima se ne pridodaje jednaku vrijednost koju pridodajemo zgradama i interijerima. Vrijednost zgrada i interijera računa se u svakom i najsitnijem ‘kvadratu’, ali isto se ne čini za kvadrat parka ili zelenila. Ono samo predstavlja potencijal za izgradnju, a ona u već gusto izgrađenom području ne vodi kvaliteti života, dok se o održivosti u takvim uvjetima ne može govoriti. Nebrojeno puta već je spomenuto kako samo infrastruktura ne može više podržati još gušću gradnju, ne samo instalacije vode, struje, kanalizacije, već i gradski prijevoz, cestovni promet…”, upozorava Jukić.

Na ovom se primjeru vidi koliko je nužno pristupiti izradi potpuno novog GUP-a, koji treba biti jasno definiran kao strateški dokument i koji neće rješavati probleme pojedinačne katastarske čestice, nego će strateški promišljati razvoj grada, napominju zagrebački arhitekti: “Razinu ispod GUP-a moraju postojati provedbeni planovi koji će u detaljnijem mjerilu planirati gradnju na pojedinim česticama i iz kojih će biti jasno što i kako se na pojedinoj čestici može graditi kako bi svi građani u svakom trenutku imali uvid što mogu očekivati u bliskoj budućnosti u svom kvartu ili stambenom susjedstvu”.

Povratak na Net.hr