Pravilnik o upotrebi kolačića
Portal Net.hr unaprijedio je politiku privatnosti i korištenja takozvanih cookiesa, u skladu s novom europskom regulativom. Cookiese koristimo kako bismo mogli pružati našu online uslugu, analizirati korištenje sadržaja, nuditi oglašivačka rješenja, kao i za ostale funkcionalnosti koje ne bismo mogli pružati bez cookiesa. Daljnjim korištenjem ovog portala pristajete na korištenje cookiesa. Ovdje možete saznati više o zaštiti privatnosti i postavkama cookiesa

DOBRO SE POZNAJEMO

ZA RAZLIKU OD POLITIČARA, ONI SU SHVATILI DA HRVATSKA I SRBIJA VIŠE NE RATUJU: Jednoj našoj tvrtki u Srbiji baš dobro ide

“Klometarske kolone šlepera koje sporo i mučno ulaze u Hrvatsku posljedica su rigoroznih kontrola osmišljenih u Bruxellesu i činjenice da se u blizini propisanih prijelaza za određene robe s druge strane nalaze migrantski kampovi”, objasnio je Goran Masnec

“Gospodarski odnosi Hrvatske i Srbije dobri su i sve su bolji. No ne zahvaljujući, već usprkos političarima.“ Zaključak je to rasprave “Hrvatsko srpski odnosi iz gospodarske perspektive” koju je pod pokroviteljstvom Zaklade Friedrich-Ebert u Zagrebu organiziralo Srpsko kulturno društvo Prosvjeta. Same te odnose ilustrira činjenica da se podaci statističkih ureda dviju zemalja o ulaganjima i trgovinskoj razmjeni potpuno razlikuju. Iste te brojeve političari tumače kroz prizmu gospodarskog nacionalizma i dominacije. Osim toga, takvi podaci su beskorisni, čulo se na tribini, zbog različitih metoda knjiženja, ali i činjenice da novac u uvjetima globalizirane ekonomije ima i različite putovnice, piše Deutsche Welle.

Daleko od visoke politike, hrvatsko i srpsko gospodarstvo davno su shvatili upućenost jednog na drugo. Usprkos brojnim preprekama, Mesna industrija Pivac tako zadnjih 7 godina posluje u Srbiji, posebice nakon ulaska trgovačkog lanca Lidl u tu zemlju. Poslovanje u Srbiji slično je poslovanju u Hrvatskoj prije ulaska u EU, tvrdi Miljenko Pivac pa objašnjava da je za izvoz u Uniju dovoljna otpremnica dok se za Srbiju provodi nadkontrola.

Srbi poznaju i vole hrvatske proizvode

“Izvoz nam raste na proizvodima kao što su dalmatinski pršut ili dalmatinska panceta, a zbog problema sa svinjskom kugom, raste potreba za svježim mesom u Srbiji koja je zanimljiva svim normalnim hrvatskim gospodarstvenicima. Na tom najvećem tržištu bivše Jugoslavije ne moram objašnjavati što je dalmatinski pršut. U Njemačkoj moram objašnjavati razlike u odnosu na talijanski ili španjolski pršut”, navodi Pivac uz tvrdnju da, kada se za to stvore uvjeti, želi ulagati i u Srbiju.

“Trenutno za veća ulaganja nije vrijeme. Sada je to vrlo politizirano. Utjecaj politike u Srbiji je jako visok. Ne osjećam se komotno s političarima ni s jedne ni druge strane, jer zbog jeftinih političkih bodova stvaraju kaos za gospodarstvo“, objašnjava Pivac navodeći primjer hrvatske predsjednice Kolinde Grabar-Kitarović koja je svojevremeno bila “neugodno iznenađena“ činjenicom da je u paketima koje je dijelila dječjim vrtićima bila i čokolada proizvedena u Srbiji. Ta ideja je, smatra Pivac, došla iz ekstremno desnih krugova.

“Što politika bude stala dalje od gospodarstva, pa makar i komentarom, to je bolje za sve“, zaključuje ovaj hrvatski gospodarstvenik koji je nedavno preuzeo tvornicu slatkiša Kraš.

Hrvatska je preskupa za ulaganja

Rukovoditelj centra za regionalnu suradnju iz Privredne komore Srbije, Aleksandar Radovanović, kaže da s druge strane srpski gospodarstvenici imaju osjećaj zatvorenosti hrvatskog tržišta po pitanju plasmana roba, ali i ulaganja.

“Imali smo pokušaje investicija, ali bili su bezuspješni. Razlozi su ekonomski, neekonomski i politički“, navodi pa sve ilustrira visokim porezom na dodanu vrijednost i visokim porezom na dobit u Hrvatskoj. Samim time, čulo se u Prosvjeti, uz visoke troškove radne snage u Hrvatskoj, Srbiji se više isplati ulagati u Makedoniju, Albaniju ili Crnu Goru.

Dakako, ne treba zanemariti ni probleme čiji izvor nije u promatranim zemljama. Primjerice kilometarske kolone šlepera koje sporo i mučno ulaze u Hrvatsku posljedica su rigoroznih kontrola osmišljenih u Bruxellesu i činjenice da se u blizini propisanih prijelaza za određene robe s druge strane nalaze migrantski kampovi, objasnio je Goran Masnec, viši stručni savjetnik u Hrvatskoj gospodarskoj komori. No hrvatskim tvrtkama je, kaže Masnec, Srbija iznimno zanimljiva za ulaganja, jer, uz sve sličnosti koje nas vežu, ta zemlja ima ključ za tržišta zemalja bivšeg Sovjetskog Saveza koja su Zagrebu relativno nedostupna.

Socijalna distanca postoji

Masnec, koji je desetljeće vodio predstavništvo HGK u Beogradu upozorava i na indikativnu činjenicu: “Deset godina sam u Srbiji slušao kako treba težiti uravnoteženju robne razmjene. Bilo mi je to čudno, jer srpska strana to nikada nije tražila od Rusa, Slovenaca, Austrijanaca s kojima je imala puno veći deficit robne razmjene.“

Socijalna distanca koju Hrvati osjećaju prema Srbima i obrnuto, djelomično je razumljiva nakon ratnih zbivanja, no vrijeme je da se ona razgradi, čulo se na tribini. To je pak posao političara o kojima se nije čula baš niti jedna lijepa riječ, a ni medije se nije štedjelo. Natjecanje srpskog i hrvatskog poduzetnika oko preuzimanja Kraša, upozorava Milan Ćulibrk, glavni urednik tjednika NIN, mediji su predstavili kao pravi rat.

“U Hrvatskoj se pisalo kako Srbin pokušava osvojiti Kraš. To se smatra nacionalnom pobjedom. A tvrtka je registrirana u Cipru. S druge strane, srpski tabloidi su pisali kako hrvatski nacionalisti ne dopuštaju Srbinu da kupi hrvatsku kompaniju. To je bilo šizofreno i oslikava u kakvom ambijentu živimo“, navodi Ćulibrk koji dodatno narušavanje odnosa očekuje i zbog predizbornog vremena.

‘Neka se političari maknu u stranu’

“U Srbiji posluje oko 200 kompanija iz Hrvatske. Pametno su postupili što nisu mijenjali brendove koje su kupovali. Srpskim građanima zbog toga uopće ne pada na pamet da Štarkovu čokoladnu bananicu proizvodi Emil Tedeschi. Srbin uzima Smoki kao srpski proizvod. Da mu netko nametne da je to hrvatski proizvod, osjetilo bi se u prodaji”, kaže Ćulibrk pa i on ponavlja da bi sve bilo lakše kada bi se političari izmaknuli u stranu.

“Već godinama slušamo srpskog predsjednika kako priča o suficitu s Hrvatskom i Hrvate kako pričaju o izvoznom suficitu sa Srbijom. I službene statistike to tvrde. Možda bi trebalo razmisliti o tome da se jedni podaci pokazuju institucijama, a po drugima se posluje. I da postoje dvostruke cijene”, upozorava Ćulibrk na mogući problem pa zaključuje:

“Možda su suficitu koji postoji na papiru doprinijele hrvatske kompanije koje posluju u Srbiji. Ali to srpski dužnosnici nikada neće reći.”

Imaš komentar?

Povratak na Net.hr