Pravilnik o upotrebi kolačića
Portal Net.hr unaprijedio je politiku privatnosti i korištenja takozvanih cookiesa, u skladu s novom europskom regulativom. Cookiese koristimo kako bismo mogli pružati našu online uslugu, analizirati korištenje sadržaja, nuditi oglašivačka rješenja, kao i za ostale funkcionalnosti koje ne bismo mogli pružati bez cookiesa. Daljnjim korištenjem ovog portala pristajete na korištenje cookiesa. Ovdje možete saznati više o zaštiti privatnosti i postavkama cookiesa

NOVA VALUTA

KUNU ĆEMO VJEROJATNO ZAMIJENITI EUROM, A HOĆE LI NAM PORASTI CIJENE? ‘Postoji razlog zašto se to ne bi trebalo dogoditi’

Nakon što je najavljeno da će Hrvatska najranije 2023. godine kunu zamijeniti eurom, postavljaju se pitanja kako će to utjecati na životni standard građana, hoće li porasti cijene i što će biti s plaćama?

Najranije 2023. u Hrvatskoj će kunu zamijeniti euro, pri čemu bi vrijednost eura trebala biti sedam kuna i 53 lipe. Dok gospodarstvenici pozdravljaju ulazak u eurozonu, građani se pitaju kako će to utjecati na njihov životni standard.

U emisiji “Otvoreno” HRT-a gostovali su Zvonimir Savić, savjetnik predsjednika Vlade za ekonomska pitanja, dr. sc. Michael Faulend, viceguverner Hrvatske narodne banke, Darinko Bago, predsjednik Udruge hrvatskih izvoznika, Ivan Miloloža, poduzetnik i prof. dr. sc. Josip Tica, predsjednik Savjeta za gospodarstvo SDP-a, te su govorili o tome hoće li porasti cijene, što će biti s plaćama, hoće li pandemija usporiti proces uvođenja eura i koji će biti najveći izazovi konvergencije, javlja HRT.

HRVATSKA ĆE UVESTI EURO NAJRANIJE 2023. GODINE: Evo koliko ćemo kuna moći zamijeniti za jedan euro

Veliko postignuće

Savić je naglasio kako je ulazak u europski tečajni mehanizam 2 izuzetno političko i gospodarsko postignuće. “Sam boravak u tečajnom mehanizmu 2, treba biti dvije godine, a neke države su bile i puno dulje od toga. Hrvatska je zadnje tri godine ispunila sve uvjete kriterije iz Maastrichta da možemo doći u ovu situaciju.

Isto kao što smo prije godinu dana obećali da ćemo ispoštovati 19 mjera oko zakonodavne prilagodbe i to je bio preduvjet da možemo tražiti ulazak RM2”, rekao je.

Tica smatra kako je najveći izazov prebroditi posljedice koronavirusa i kako će one utjecati na javni dug i deficit. “Mi smo trenutačno na 20-ak milijardi kuna deficita do kraja godine i to je oko pet posto BDP-a. To će naravno stvoriti u idućoj fiskalnoj godini velike probleme”, rekao je Tica.

ZDRAVKO MARIĆ SMIRUJE JAVNOST: ‘Cijene će se zaokruživati na 50 lipa ili cijelu kunu’; Otkrio je što će biti s kreditima

Gubitak monetarnog suvereniteta

“Bilo bi dobro da počnemo razmišljati s obzirom na to da smo počeli gubiti i to malo monetarnog suvereniteta koji smo imali i sada cijeli teret pada na ministarstvo financija. Ministarstvo mora, kada uđemo u eurozonu, preuzet će neke instrumente upravljanja poslovnim ciklusima u gospodarstvu, koje je do sada radila središnja banka”, rekao je Tica.

“Moramo ozbiljno razgovarati s gospodarstvenicima, sindikatima i svim dionicima, kako kompenzirati instrumente bez kojih ostajemo, a kako bismo što bolje omogućili gospodarstvu da brodi kroz sve izazove koji nas očekuju”, naglasio je.

Stabilan tečaj kune

Faulend je istaknuo kako sedam kuna i 53 lipe jest neka stabilnost i što se tiče toga ništa se neće promijeniti. “HNB održava tečaj već dugi niz godina i mi koncepciju tečajne politike nećemo mijenjati. Tečajna politika je kompatibilna s mehanizmom RM2, rekao je i dodao kako ne vidi razlog da se tečaj ne održi stabilnim.

Rekao je kako je ova kriza dobro pokazala kako je u ovakvim situacijama dobro biti članica eurozone, odnosno područja zajedničke monetarne politike.

STRUČNJAKINJA OTKRIVA ŠTO ZA LJUDE ZNAČI ČEKAONICA ZA EURO: Moguć je jednokratni cjenovni udar, ali ima i pozitivnih stvari

Hrvatska se treba spremiti na rizik

“Kada se dogodi šok koji se odnosi na sve zemlje eurozone, onda se nalaze rješenja kao što je monetarna ekspanzija i olakšavanje kako bi se pomoglo svim zemljama članicama kupujući obveznice koliko god je to potrebno. No, problem je rizik za koji se Hrvatska mora spremati i za koji neće imati potporu Središnje banke”, rekao je Tica.

“Mi znamo da je struktura našeg gospodarstva sličnija albanskom nego europskom s obzirom na udio turizma”, istaknuo je. “Naše gospodarstvo je ‘čudnovati kljunaš’ u eurozoni”, dodao je.

Tek nas očekuje ozbiljna kriza

Bago je rekao kako će svaka država imati različitu krizu koja će biti specifična za svaku zemlju. “Najveći problem je u vodstvu. Ako nemamo vodstvo, to nije dobro. Za nas je najbitnije da imamo stabilnu Vladu. Drugo je važno da prvi čovjek Vlade ima iskustvo u krizama i vođenju. Vrlo je važno da ministri budu kompetentni”, istaknuo je Bago i dodao kako je jako bitno da građani i tvrtke znaju da je stabilno iza njih tijelo koje upravlja.

Rekao je kako Hrvatska još uvijek nije “zagazila” ozbiljno u krizu te da će se to dogoditi potkraj godine i to će nam biti veliki problem. “Problem je što će centralna banka prodavati eure i pitanje je kakav će biti tečaj”, naglasio je.

Miloloža je istaknuo kako su poslodavci zadnjih 20 godina imali velike probleme radi disproporcije eura i kune. Rekao je kako se ne bi složio da je hrvatska bliža albanskoj privredi nego onoj europskoj.

Smatra da se mora naći način da se zaštiti gospodarstvo, pa čak i pod cijenu programiranog zaduživanja. “Veliki dio hrvatske privrede bazira se na eurozoni. U slučaju rasta u eurozoni doći će i do rasta hrvatskog gospodarstva.”

Pažljivo osmišljen proces

Savić je istaknuo kako je proces uvođenja eura u Hrvatsku pažljivo osmišljen. Završen je plan na koji će se način kuna zamijeniti eurom, kazao je. Naglasio je kako će pola godine prije uvođenja eura postojati brojne obveze koje će se morati ispoštovati, kako ne bi došlo do rasta cijena.

Faulend je rekao kako će se kunski krediti moći bezbolno podignuti i doći će do konverzije. “Kunski će se pretvoriti u one s euro klauzulom po tečaju konverzije gdje neće biti kupovnog i prodajnog tečaja, već samo tečaj konverzije, tzv. srednji tečaj”, rekao je.

“U zadnjih godina kamatne se stope u Hrvatskoj smanjuju. Za dva posto su se smanjile i taj trend konvergencije kamata u Hrvatskoj će se nastaviti smanjivati i nakon ulaska u euro”, naglasio je Faulend. Miloloža je istaknuo kako su u Hrvatskoj kamatne stope tri posto dok su u Europi stope jedan pa i nula posto.

Uvođenjem eura cijene se neće mijenjati

“Uvođenjem eura cijene se neće mijenjati zato što je hrvatsko tržište dio europskog”, rekao je Bago. Savić je rekao da što se više Hrvatska približava euro zoni raste pad kamata.

Potkraj 2015. godine prosječna kamatna stopa na stambene kredite bila je 5,67 posto. Kako je vrijeme teklo do danas ta je stopa pala na 2,9 posto, s trendom daljnjeg smanjenja, istaknuo je Savić za HRT.

 

Povratak na Net.hr