PROČELNICA ZA KULTURU

VUKOVIĆ RUNJIĆ O KINU EUROPA: ‘Novi model upravljanja kinom bit će transparentan’

‘Ako je prethodni model bio da jedan zakupoprimac ima svoje privatno kino te ga komercijalno eksploatira na način da ustupa prostor drugim privatnim festivalima uz naplatu prodaje karata te vođenje šanka, o čijim prihodima nikada nismo čuli jasnu informaciju, sadašnji će model biti transparentan’, rekla je pročelnica

Pročelnica zagrebačkog Gradskog ureda za kulturu Milana Vuković Runjić rekla je u četvrtak na konferenciji za novinare da će upravljanje kinom Europa pod Kulturno informativnim centrom biti transparentno.

“Ako je prethodni model bio da jedan zakupoprimac ima svoje privatno kino te ga komercijalno eksploatira na način da ustupa prostor drugim privatnim festivalima uz naplatu prodaje karata te vođenje šanka, o čijim prihodima nikada nismo čuli jasnu informaciju, sadašnji će model biti transparentan”, rekla je pročelnica.

MILANA VUKOVIĆ RUNJIĆ: ‘KIC je jako dobar izbor za upravljanje Kinom Europa. Evo zašto nije bilo natječaja…’

‘Zaradili 50-60 milijuna kuna od gradske nekretnine’

Na konferenciji za novinare potaknutoj javnim raspravama zbog novog upravitelja, rekla je i da je, prema njenim informacijama, Umjetnička organizacija ZFF u zadnjih deset godina na ime kina Europa uprihodila oko 6,5 milijuna kuna od Ureda za kulturu na ime financiranja raznih festivala i programa. Kroz vlastiti prihod od ulaznica i sponozora još oko 10 milijuna kuna, od HAVC-a oko dva milijuna kuna, a tu je i ugostiteljski prostor “za koji vlasnik nikada nije komunicirao koliki mu je prihod.”

“Konzervativna procjena bi bila da se između 50 i 60 milijuna kuna našlo u privatnim rukama zarađeno od gradske nekretnine”, istaknula je Vuković Runjić.

Grad Zagreb tako je, kaže, sufinancirao festivale koji se održavali u kinu i kojima su se u isto vrijeme naplaćivali termini kina Europa. “Isti festivali dovode publiku i plaćaju prava na filmove koji se puštaju u kinu da bi UO ZFF preuzela sve zasluge za broj posjetitelja i filmova, zanemarujući pritom i zasluge cijele festivalske scene, dodala je.

gradska pročelnica za kulturu Milana Vukovi Runjić (foto: PIXSELL)

‘Nisu pokazali nikakvu inicijativu za obnovu’

Primjerice, dodala je, Animafest se financirao s 820 tisuća kuna, Festival tolerancije, prošle godine izbačen iz kina, sa 670 tisuća, a sam Zagreb Film Festival sa 670 tisuća kuna, a sufinancirani su i brojni drugi programi koji su im plaćali termine, “prema modelu Iljfa i Petrova iz romana 12 stolica – naše ideje, vaš novac”

“Doista ne mislim da bilo tko od nas ima pravo nastupati pod egidom ‘kino to sam ja’, te potom vući poteze kao što je izbacivanje Festivala tolerancije u jeku okršaja s Gradom Zagrebom ili širiti neistine o tome kako Grad u kinu planira otvoriti narodnjački klub”, ustvrdila je.

“Začuđuje pritom i pristajanje dijela kulturne scene uz takvu retoriku kupoprimca koji je jednostavno napustio kino nakon isteka desetogodišnjeg najma”, dodala je.

Po njezinim riječima, prijašnji upravitelji nisu pokazali nikakvu inicijativu za obnovu, a da bi se kino moglo kvalitetno i cjelovito obnoviti model s privatnim zakupoprimcem koji kino koristi i za vlastiti privatni profit više nije mogao funkcionirati.

KOME JE TO BANDIĆ DAO KINO EUROPA? Juričan među novim korisnicima pobrojio podosta ljudi iz gradonačelnikove stranke

Braun: Namjena kina Europa ostaje ista

Do ponovnog otvorenja postoji ideja da se kino Europa pojavljuje u drugim dvoranama “kako se ne bi izbrisala uspomena na sve ono dobro što je u tom kinu bilo.” Najavila je i da se u okviru kulturne strategije tog ureda razvija ideja posebne institucije “koja će Zagreb razviti u pravi filmski grad utemeljenjem filmskog fonda kojem će partneri biti svi zainteresirani filmski djelatnici.”

Voditelj projekta obnove Alan Braun kaže da je zgrada kina Europa, otvorena 1925. i zadnji put obnavljana osamdesetih godina, zapuštena u graditeljskom i pogotovo u infrastrukturalnom smislu.

“Sukladno projektnom zadatku koji je napravio uglavnom gradski Zavod za zaštititu spomenika kulture i prirode pristupilo se integralnom projektu obnove”, izvijestio je.

Krenulo se od detaljne izrade snimki postojećeg stanja, napravljeno je više od 80 sondi u interijeru i eksterijeru kina da se vidi kako je to kino izvorno izgledalo i dobili podaci kojom ga metodom obnoviti. Sada se završava konervatorski elaborat i idejni projekt, uslijedit će razrada izvedbenog projekta, no namjena mu ostaje ista.

KINO EUROPA IPAK SE NE ZATVARA! ‘Ostajemo u kinu dok ročište ne završi’

Bez većih oštećenja u nedavnom potresu

“U doktrini obnove baštine uvijek je najbolja odluka da se ostavi izvorna namjena, kino danas mora biti suvremenije opremljeno nego 1925. iako je zapravo i za ono doba to bilo vrlo suvremeno kino”, napomenuo je.

Otkriveno je da su boje u interijeru bile vrlo slikovite, postojao je scenografski pristup uređenju, pa će se to nastojati vratiti. “Očito je intencija braće Muller bila da ulazimo u čarobnu kutiju i gledamo filmove kao zadnji umjetnički i tehnički doseg”, rekao je.

Napravljen je separatni projekt obnove pročelja koji bi ovih dana trebao biti prihvaćen, a dio poslova se može početi raditi kada prođe izbor izvođača. Nakon toga kreće se u konzervatorsko-restauratorske radove, a trebat će ispuniti i niz građevinskih i tehničkih zahtjeva, poput sustava grijanja, protupožarne zaštite, ozvučenja, projiciranja.

Kino Europa u nedavnom potresu srećom nije imalo veća oštećenja, uglavnom je riječ o dijelovima drvene konstrukcije, gornjeg foyera i otvora bine, no “ništa što se u ovom projektu obnove ne može sanirati suvremeneim metodama.” Braun smatra da to neće biti kratak proces, sam projekt ima rok od 10 mjeseci za izradu i situacija s koronavirusom i potresom ih je usporila, no separatni projekti ostvaruju se paralelno pa bi se na pročelju moglo uskoro početi raditi.

foto: PIXSELLFoto: Borna Filić/Pixsell

Bujas: Blistava i lijepa budućnost kina Europa

“Treba se okrenuti budućnosti, a budućnost kina Europa pod upravom KIC-a bit će blistava i lijepa jer je naš moto od početka da je to javno kino, ali koje je otvoreno svim relevatnim filmskim inicijativama”, rekao je ravnatelj Kulturno informativnog centra Petar Bujas.

Na kritike da KIC nema kadrovske i tradicijske potencijale za upravljanje kinom kaže da je ta ustanova, osnovana 1964., bila relevantna ne samo u Zagrebu nego i cijelog bivšoj Jugoslaviji, ugostila je brojne istaknute redatelje i književnike, ostvarila prve tjedne iranskog, češkog, indijskog filma, surađivala s gotovo svim relevatnim festivalima u gradu,

“Kino Europa za nas nije samo fizičko mjesto, ono je stanje filmskog duha. Imamo spremljene programe i dok se dvorana bude obnavljala s partnerima će izvoditi programe, osobito hrvatske filmske baštine koja u kinoprikazivačkm smislu dosta zapostavljena”, rekao je.

SAD JE KONAČNO, KINO EUROPA STAVLJA KLJUČ U BRAVU: Grad ne odustaje, Propeler film i ZFF najavljuju niz akcija

Povratak na Net.hr