ZLOČIN I KAZNA

VUKOVAR – ŽIVI GRAD ILI GROBNICA ŽIVIH? Dok se prisjećamo žrtvi pitanje je – ima li smisla pomiriti se dok su zločinci na slobodi

Obljetnica stradanja Vukovara svake godine iznova aktualizira pitanje zločina i kazne. Ove godine Vukovar je i nova postaja međusobnog priznavanja žrtava koje promoviraju premijer Plenković i koalicijski SDSS

Hrvatska se prisjeća žrtve Vukovara, grada kojeg su na današnji dan 1991. godine, nakon višemjesečne opsade, okupirale JNA i srpska paravojska. Je li Vukovar živi grad ili grobnica živih, pitanje je koje se često čuje u raspravama pobornika i protivnika Kolone sjećanja koja se svake godine kreće putem kojim su gazili umorni, uplašeni i beznadni Vukovarci praćeni vojnicima vojske koju su nekada zvali svojom, piše Siniša Bogdanić za Deutsche Welle.

Uz to, na današnji dan, Hrvatska se prisjeća i masakra u Škabrnji gdje su isti počinitelji zvjerski ubili 84 mještana hrvatske nacionalnosti. Teško breme povijesti i tri desetljeća nakon ovih tragičnih događaja opterećuju odnose Hrvatske i Srbije, a u hrvatskoj javnosti često se čuju izjave kako „zločinci i dalje hodaju uz žrtve“ te da „oni koji su ubijali nisu kažnjeni“. Ove se tvrdnje posebno glasno izriču na današnji dan uz navode da pravo pomirenje nije moguće dok se zločin i kazna ne dovedu u ravnotežu.

‘TA SLIKA ĆE ME PRATITI CIJELI ŽIVOT…’; Kosor: ‘Vukovar je izgledao kao Hirošima i Nagasaki; Bojim se da će druga tema danas prevladati’

Javnost nije registrirala presude za Vukovar?

Početkom listopada u Vukovaru je uhićeno osam mještana Negoslavaca srpske nacionalnosti, u sklopu istrage pokolja na Ovčari, mjestu na kojem su JNA i srpska paravojska pogubile više od 260 ljudi, pretežno hrvatske nacionalnosti, a koji su bili civili, vojnici, novinari, medicinari i velikim dijelom ranjenici iz vukovarske bolnice.

Slična uhićenja provođena su i u prosincu 2018. godine. I dok se tada nagađalo kako se radi o Plenkovićevom ustupku neposlušnom gradonačelniku Vukovara Ivanu Penavi, ove godine odmetnuti Penava daje jasno do znanja da je sve koincidiralo s korupcijskom aferom Janaf te da sumnja kako se Vukovar još jednom koristi kao dimna zavjesa za potrebe dnevne politike.

Bila je to prilika i da predsjednik Samostalne srpske demokratske stranke Milorad Pupovac, inače koalicijski partner vladajućeg HDZ-a, poruči hrvatskoj javnosti da se ovim uhićenjima stvara dojam lažne pravde i krivnje koja nije dokazana. Štoviše, Pupovac je konstatirao da hrvatska javnost ne zna da je „pred Specijalnim sudom za ratne zločine u Beogradu više od deset ljudi osuđeno na drakonske kazne za zločin na Ovčari”.

‘NISAM MOGAO NE DOĆI’; U Koloni sjećanja oko 10.000 ljudi: Neki su bez maski, teško je održavati razmak; ‘Možda ćemo žaliti zbog ovoga…’

Suradnja Zagreba i Beograda

Naime, Hrvatska i Srbija su 2006. godine potpisale Sporazum o suradnji oko ratnih zločina kojim se premošćuju ustavne barijere neizručivanja svojih državljana drugoj državi pa su tako značajna suđenja za zločin u Vukovaru održana upravo u Srbiji što je hrvatska javnost slabo registrirala. Do sada su donesene presude protiv dvjestotinjak osoba za zločine u Vukovaru, što pred domaćim, što pred srbijanskim sudovima, a ne treba zaboraviti ni Haški sud koji je, među ostalima, osudio i majora JNA Veselina Šljivančanina.

Nesumnjivo, mnogi su počinitelji zločina, posebno oni na najvišim i najnižim vojno-organizacijskim razinama ostali bez kazne, što frustrira njihove žrtve. Protok vremena znači i sve manje živih svjedoka te sve manje dokaza, što u kombinaciji s lošom suradnjom dviju država vodi k zaključku da nikada svi zločinci neće biti kažnjeni. Kao što ni sve obitelji neće pronaći ostatke svojih nestalih.

Uz to, kada se govori o poslovično lošem hrvatskom pravosuđu koje ne sudi ratnim zločincima, pretežno se misli na srpske zločince i zločine počinjene nad Hrvatima. No isto tako, treba reći da i brojne srpske obitelji iz Vukovara traže pravdu i istinu o svojim članovima odvedenima i nestalima u osvit Domovinskog rata. Ne treba smetnuti s uma ni da je Europski sud za ljudska prava dosuđivao odštete obiteljima nestalih koji su tužili Hrvatsku zbog neprovođenja istraga.

EVO ŠTO JE PORUČIO KARDINAL VINKO PULJIĆ NA SVETOJ MISI U VUKOVARU: ‘Molimo i za one koji su činili zlo…’

Pomirenje bez potpore službenog Vukovara

Ipak, 2020. godina prolazi u znaku politike pomirbe koju na simboličkoj razini forsira premijer Andrej Plenković (HDZ). Tako je potpredsjednik vlade Boris Milošević (SDSS), politički predstavnik srpske nacionalne manjine, sudjelovao na proslavi Oluje u Kninu. „Mislimo da smo obilježavanjima koja su krenula i njegovim dolaskom u Knin, odlaskom potpredsjednika Vlade Tome Medveda (HDZ) u Grubore, mojim odlaskom u Varivode, dolaskom potpredsjednika Vlade Miloševića u Vukovar, geste koje su važne, vrijedne i bitne“, kazao je uoči Dana sjećanja na žrtvu Vukovara i Škabrnje Plenković

„Dobra je poruka da je i izaslanik srbijanskog predsjednika Aleksandra Vučića, Veran Matić, došao u Vukovar i položio vijenac na Memorijalnom groblju te na Ovčari. To su bitne poruke. Činjenica je da na taj način vlasti Srbije šalju poruku Vukovaru i braniteljima”, kazao je Plenković dan nakon što je Matić kleknuo pred spomen obilježjem na Ovčari. „Izražavam veliko žaljenje zbog svega onoga što se dogodilo ovome gradu i građanima ovoga grada tijekom ratnih godina“, rekao je Matić ocjenjujući da zajedničke komemoracije mogu samo pomoći u traganjima za nestalima.

Za ovakvu politiku Plenković nema jednoglasnu potporu javnosti. Dapače, glavni oponent mu je donedavni HDZ-ovac, spomenuti gradonačelnik Vukovara Ivan Penava koji se pridružio Domovinskom pokretu Miroslava Škore. No situacija se, barem na simboličkoj razini, kreće nabolje i deklarirana je politička volja za uvažavanjem međusobnih stradanja.

Radna skupina za istraživanje ratnih zločina osnovana u prošlom Plenkovićevom mandatu, doznaje se, radi na promjeni okvira suradnje Zagreba i Beograda po pitanju ratnih zločina kako bi se istražni i sudski procesi ubrzali i učinili efikasnijima. Jer teško je za očekivati da će žrtve i njihove obitelji spremno prihvatiti pomirenje sve dok se susreću sa svojim neosuđenim zlostavljačima i dok se samo na vukovarskom području traga za 386 nestalih. Ali i sve dok osuđenici za ratne zločine nesmetano sudjeluju u javnom životu, ne kao pokajnici, već kao heroji.

PENAVA ZADOVOLJAN KOLONOM, ALI UZNEMIREN ZBOG NEČEG DRUGOG: ‘Sramota je Vlade tolerirati ovakvu praksu i to od svojih članova’

Povratak na Net.hr