Pravilnik o upotrebi kolačića
Portal Net.hr unaprijedio je politiku privatnosti i korištenja takozvanih cookiesa, u skladu s novom europskom regulativom. Cookiese koristimo kako bismo mogli pružati našu online uslugu, analizirati korištenje sadržaja, nuditi oglašivačka rješenja, kao i za ostale funkcionalnosti koje ne bismo mogli pružati bez cookiesa. Daljnjim korištenjem ovog portala pristajete na korištenje cookiesa. Ovdje možete saznati više o zaštiti privatnosti i postavkama cookiesa

USKLADILI SE S GDPR-OM

VRAĆAJU SE CRNE LISTE, BANKE ĆE OPET RAZMJENJIVATI PODATKE O ZADUŽENIMA: No, jedna skupina ljudi s kreditom bit će pošteđena

Hrvatski registar obveza po kreditima uspostavljen je nakon što su se banke prilagodile Europskoj uredbi o zaštiti podataka, a iz HUB-a poručuju kako banke neće razmjenjivati podatke o osobama i kreditima koji su pod moratorijem zbog ekonomskih posljedica pandemije koronavirusa

Hrvatska udruga banaka obznanila je ponovno uvođenje Hrvatskog registra obveza po kreditima (HROK). On bankama omogućuju razmjenu svih podataka o zaduženosti građana, a zbog europskih pravila o zaštiti podataka (GDPR) bio je obustavljen na otprilike godinu dana, kao i “crna lista”, odnosno sustav razmjene informacija o klijentima koji nisu ispunili svoju dospjelu obvezu.

Djelomična razmjena podataka obavljana je, doduše, s pomoću posebnog informatičkog sustava, no banke su se sada uskladile s GDPR-om te se pozivaju na Zakon o kreditnim institucijama, zbog čega im je omogućen povratak cjelokupnog načina provjere boniteta klijenta, javlja Novi list.

“Kreditne institucije započinju s obradom i razmjenom podataka u Osnovnom sustavu registra (OSR sustav) posredstvom Hrvatskog registra obveza po kreditima”, kažu u HUB-u. Razmjena podataka, kao i prije, uključuje sve informacije o kreditnim zaduženjima klijenata banaka i štedionica; od “minusa na tekućem”, do svih vrsta kredita.

OVAKO ZAUSTAVITE OTPLATU KREDITA: Šef udruge banaka o proceduri i tko sve može koristiti mjeru; ‘Naprosto ćemo vjerovati ljudima’

Moratoriji pošteđeni

No, zbog pandemije koronavirusa i poremećaja ekonomije, a samim time i naplate kredita, uvedeni su brojni moratoriji, odnosno odgode plaćanja za građane i tvrtke, koje je kriza pogodila. HROK se zapravo vraća u vrijeme djelomične zamrznutosti portfelja, odnosno perioda kada 54.000 kredita, odnosno osam posto ukupnog portfelja banaka, čeka bolja vremena.

Iz HUB-a poručuju kako krediti oko 40.000 građana koji su zatražili moratorij, odgodu plaćanja ili reprogram neće biti tretirani kao neplaćeni niti će se računati da je probijen njihov rok plaćanja. Građani koji koriste tu mjeru Vlade, neće dospjeti na crnu listu sve do dogovorenog termina za ponovno plaćanje.

MORATORIJ NA KREDITE ZNAČI PUNO VEĆE TROŠKOVE GRAĐANA: ‘Prosjek je od 600 do 1000 eura za tri mjeseca’

Volja za izdavanjem kredita

Cijeli će proces, zajedno s ponovno započetom razmjenom informacija, smanjiti volju banaka da odobravaju kredite. Naime, pitanje je hoće li se gospodarstvo oporaviti, odnosno hoće li se uspostaviti novčani tokovi i očuvati ili otvarati radna mjesta s istekom moratorija. Ako oporavak bude brz, onda ne bi trebalo biti problema niti u otplati, niti u izdavanju kredita. No, ako se kriza produbi, krediti bi iz moratorija mogli prijeći u “nenaplative”.

S uvidom u to tko redovito otplaćuje kredit, tko malo kasni i koliko te tko je koliko dužan, banke će moći odrediti tko spada u kategoriju dužnika, a tko je zaista pod moratorijem. Banke će imati podatke i o onima koji su jedan kredit stavili pod moratorij, pa podigli drugi, jer “u tom dijelu, budući da formalno nije riječ o lošem plasmanu, presudna će ipak biti poslovna politika svake pojedine banke”.

Povratak na Net.hr