Hrvatska se priprema za ulazak u europodručje, a datum ulaska planiran je za početak 2023. godine. Uvođenje eura imat će povoljan utjecaj na cijenu novca i kamate na kredite, jer će ulazak u eurozonu smanjiti premije rizika za zemlju. Tako agencija Fitch već navodi da uvođenje eura znači dva stupnja bolji kreditni rejting Hrvatske, što utječe na pad premije rizika, a onda i kamate.
Odlučeno je tako da će se na našim kovanicama tzv. hrvatskog eura nalaziti šahovnica, kuna, geografska karta Hrvatske, glagoljica te Nikola Tesla. Hrvatska narodna banka je potvrdila da će se kovanice eura s nacionalnom stranom Republike Hrvatske izrađivati u Hrvatskom novčarskom zavodu.
Iz HNB-a su nam ranije objasnili da će se s danom uvođenja eura kao nacionalne valute Republike Hrvatske za optjecaj pripremiti dovoljna količina eurokovanica da se podmire potrebe svih građana i poslovnih subjekata.
Do kada će se moći paralelno koristiti i kune i euri?
Ranije su iz Hrvatske narodne banke izjavili da će se tijekom prva dva tjedna od dana uvođenja eura u optjecaju istodobno nalaziti kune i euri, a trgovci bi ostatak novca kupcima trebali vraćati isključivo u eurima te su pojasnili da će nakon isteka tog razdoblja euro biti jedino zakonsko sredstvo plaćanja.
Premijer Andrej Plenković je danas na predstavljanju Prijedloga zakona o uvođenju eura kao službene valute u RH te Smjernice za prilagodbu gospodarstva u procesu zamjene hrvatske kune eurom, rekao da će se za godinu dana u Hrvatskoj plaćati u eurima.
"Danas godinu dana – 17. siječnja jedino platno sredstvo u Hrvatskoj je euro. To je vrlo važno da shvatimo brzinu okončanja ovog procesa. Danas godinu dana kad budemo išli u dućan plaćat ćemo isključivo eurima."
Dualno iskazivanje cijena
Cijene će još godinu dana od uvođenja, tj. cijelu 2023., biti istaknute i u kunama i eurima. Dvostruko isticanje cijena počet će 5. rujna ove godine i trajat će i cijelu sljedeću godinu.
"Plan je da se od početka rujna istaknu cijene u eurima i kunama, već tada. Da proces senzibiliziranja građana krene ranije. To bi trebao biti 5. rujna. Želimo da ovaj proces bude jednostavan i bez troškova za građane. Što to znači? Pozivamo građane koji imaju gotov novac kod kuće da ih već položi u banke jer će se novac u kunama automatski pretvoriti u eure", kaže Plenković.
Na isplatnim listama također će neto plaća biti prikazana u kunama i u eurima. Postoji nekoliko iznimki od dvostrukog iskazivanja cijena: automati za prodaju malih proizvoda, štandovi na tržnicama, pokretna prodaja, prigodne prodaje, predmeti koji su unaprijed otisnuti. "Račun svejedno mora biti iskazan u kunama i u eurima", otkrio je potpredsjednik Vlade i ministar financija Zdravko Marić.
Automatska pretvorba u eure
Prihvaćanjem eura sve što je u kunama u bankama će se automatski pretvoriti u eure. Od 1. siječnja 2023,. sljedećih godinu dana će se moći mijenjati kune u euro. Nakon 12 mjeseci zamjena novčanica će biti moguća samo u HNB-u.
"Svi će moći u bankama, Fini i pošti zamijeniti kune za eure. Proces tranzicije će nakon uvođenja trajati još godinu dana. Dodatni element je da će nakon tog roka zauvijek građani moći svoje kune donijeti u HNB i besplatno zamijeniti novčanice kune u eure", objasnio je Plenković.
Marić je objasnio Kod pravila preračunavanja rekavši da će se zaokruživati na dvije decimale. "Paritet 7,534 se uzima, nije se još mijenjao. Zaokružuje se na dvije decimale. Ako je treća decimala manja od pet, druga decimala ostaje, a ako je treća decimala jednaka ili veća, druga decimala se povećava za jedan", kaže Marić.
Kada je u pitanju maksimalan iznos novčanica ili kovanica za zamjenu po transakciji, bit će do maksimalno 100 novčanica ili 100 kovanica po jednoj transakciji. Možete i više od toga, ali onda je moguće da će biti potrebno platiti neku naknadu. I dalje vrijedi pravilo da će se do 75.000 kuna baratati u gotovom novcu. Iznad toga treba položiti na račun, a to vrijedi i kod konverzije kuna u euro.
Niže kamatne stope?
S ulaskom Hrvatske u eurozonu, građani bi mogli očekivati niže kamatne stope po novim i kreditima uz varijabilnu kamatnu stopu, zahvaljujući smanjenim rizicima, prije svega valutnim, a oni koji imaju ugovorene kredite s fiksnim kamatama moći će ih refinancirati budu li im novi uvjeti povoljniji.
Ovih dana aktualno je pitanje kretanja kamatnih stopa po kreditima građana idućih godina, s obzirom na to da se u nekom razdoblju očekuje početak normalizacije monetarne politike Europske središnje banke uslijed rasta inflacije. Posebice će oni koji imaju kredite uz varijabilnu kamatnu stopu pomno pratiti razvoj te situacije.
Nakon ulaska u eurozonu, razumljivo, u ponudama banaka više neće postojati kunski krediti, već samo eurski. Tada više neće postojati valutni rizik za dužnika, navode iz HNB-a. Višu rizičnost sada dužnici plaćaju višom kamatnom stopom na kunske kredite.
Dodatno bi na relativno smanjenje kamatnih stopa u ponudama novih kredita moglo djelovati i smanjenje regulatornih zahtjeva koji će omogućiti uvođenje eura zbog smanjenja valutnog rizika, navode iz središnje banke. Pritom naglašavaju kako se radi o relativnom smanjenju, odnosno da će kamatne stope biti niže u odnosu na stanje kakvo bi bilo da euro nije uveden.
"Naime, ako se kamatne stope zadrže na sadašnjoj niskoj razini, tada će biti vidljivo postupno smanjenje kamatnih stopa. No, ako se uvođenje eura dogodi u ciklusu povećanja kamatnih stopa u europodručju, u tom će slučaju rast kamatnih stopa u Hrvatskoj biti sporiji nego što bi bio u slučaju da Hrvatska ostane izvan europodručja", ističu iz HNB-a.
Banke će, pak, svoje klijente o nadolazećim promjenama morati obavijestiti nekoliko tjedana prije službenog prelaska na euro. Ako se neki ugovori o kreditu ipak budu trebali mijenjati, troškove povezane s izmjenom ugovora neće snositi klijenti banaka, već će ih snositi banke, navode iz HNB-a.
Rast cijena?
Postavlja se pitanje možemo li prelaskom na euro očekivati dodatni rast cijena.
"Kad gledamo komunikaciju s građanima i kada gledamo iskustva drugih zemalja, upravo strah od dodatnog pritiska i zaokruživanje cijena je onaj koji naglašavam kao najvažniji i najveći. Radili smo analize, pokazalo se da je taj efekt bio jednokratan, u jednoj prvoj godini na prosječnoj razini 0,02 postotna boda", objasnio je ministar Marić.
Tvrdi da će se aktivirati niz mehanizama da bi se spriječio dodatni, neopravdani rast cijena. "Sve ćemo učiniti da tog neopravdanog povećanja cijena ne bude, odnosno da ga bude što manje, da lovci u mutnom ne ulove. Pozitivni efekti su puno veći i značajniji", smatra Marić.
Govoreći o tome kako će uvođenje eura utjecati na inflaciju, guverner HNB-a Boris Vujčić rekao je da je inflacija porasla u drugim zemljama od 0,02 do 0,04 posto. Tvrdi da će učinak uvođenja eura na inflaciju ove godine biti manji od deset posto.
"Ako vidite da vam netko drugi diže cijene, odite kod nekog drugog, netko drugi neće, tamo gdje postoji konkurencija. Odite, birajte one koji vam nude niže cijene, to je najbolja zaštita od rasta cijena", poručio je Vujčić. "Imamo pouzdan podatak da bi 36 milijardi gotovine moglo doći na konverziju, znači jako puno novca. Svi koji mogu neka tu gotovinu donesu u banku, banke će im odmah to promijeniti."
