Prema europskom građanstvu je projekt Hrvatskog pravnog centra koji provodi s partnerom Adriatic Mediom d.o.o te pridruženim partnerima – lokalnim radijskim stanicama. Projekt financira Europska komisija (koja ne odgovara za sadržaj emisija i članaka).
Aktivist Zelene akcije Tomislav Tomašević pojašnjava kako je u inicijativi potrebno prikupiti barem milijun potpisa građana u najmanje sedam država članica. U svakoj je državi potrebno prikupiti određen minimum potpisa s obzirom na njezinu veličinu. Rok za prikupljanje potpisa je godinu dana. Na taj način građanske inicijative ili udruge građana mogu određenu temu ili problem nametnuti na dnevni red u tijelima EU.
Kako bi pokrenuli inicijativu, građani moraju osnovati 'građanski odbor' sastavljen od najmanje sedam građana EU-a rezidenata, najmanje sedam različitih država članica. Članovi 'građanskog odbora' građani su EU koji imaju dovljno godina da imaju pravo glasati na izborima za Europski parlament (18 godina, osim u Austriji, gdje je minimalna dob za glasanje 16 godina).
Tada europske građanske inicijative predlažu Europskoj komisiji da zakonodavno formulira prijedloge koji se potom upućuju u zakonodavna tijela EU, pojašnjava Tomašević koji ističe kako tu nije riječ o referendumu.
"Također se mora reći da i kada se skupi milijun potpisa, riječ je o prijedlogu koji se upućuje Europskoj komisiji koja ga može odbaciti. Prijedlog nije obvezujući, ali u pitanju je i legitimitet."
Tomašević kaže da za sada ne postoji praksa i da treba tek vidjeti kako će se Europska komisija ponašati u novonastaloj situaciji i kako će se ponašati druga tijela Unije.
Hrvatski građani u prvoj europskoj inicijativi
Nedavno je završeno prikupljanje potpisa za prvu uspješnu europsku građansku inicijativu za koju su svoje potpise mogli dati i građani Hrvatske. Riječ je o nastojanjima da se voda i odvodnja na razini Unije proglase ljudskim pravom.
"Inicijativu su pokrenuli europski sindikati, ali i udruge za zaštitu ljudska i radnička prava, zaštitu okoliša i zaštitu zdravlja. Nakon što je Hrvatska postala članica EU, Zelena akcija je htjela, makar i na simboličan način da i hrvatski građani ostvare ovo svoje novo pravo da sudjeluju u političkom životu na razini EU."
Građani Hrvatske, čini se nisu bili previše aktivni u ovoj incijativi. S jedne strane ne radi se o obvezujućim zahtjevima, kao što je to kod prikupljanja potpis za raspisivanje referenduma u Hrvatskoj, ali je s druge strane prikupljanje potpisa bitno lakše, budući se obavlja putem internetskog web obrasca. Hrvatski građani su tako trebali upisati svoje ime i prezime, državljanstvo, mjesto boravka i osobni identifikacijski broj. Mnogi su se pitali zašto se ranije nije krenulo u kampanju kako bi inicijativa, koja je nakon godinu dana provođenja završila 9. rujna ove godine, imala veći odjek u Hrvatskoj. Međutim, Tomašević iz Zelene akcije ističe kako smo se formalno mogli priključiti toj inicijativi tek s članstvom naše zemlje u EU. Naglašava kako je i bez hrvatskog doprinosa prikupljeno dovoljno potpisa da bi se Inicijativa o vodi i odvodnji kao ljudskom pravu mogla predložiti Europskoj komisiji.
Pristup vodi i odvodnji temeljno je ljudsko pravo, pojašnjava naš sugovornik, jer je to jedan od osnovnih pred uvjeta za ljudsko zdravlje, pa onda i za život. To je pravo prepoznato tek nedavno, 2010. godine, kada ga je kao temeljno ljudsko pravo odredila Opća skupština UN-a u svojoj rezoluciji.
U Zelenoj akciji smatraju da bi ono trebalo biti van tržišne utakmice, u smislu da na njega imaju pravo samo oni koji si vodu i odvodnju mogu priuštiti.
Tomašević tako ističe da je preko 800 milijuna ljudi na svijetu bez pristupa pitkoj vodi te da su čak dvije milijarde ljude bez osnovnih uvjeta odvodnje. Dakle, upravo završenim prikupljanjem potpisa se želi ovaj problem staviti na dnevni red Europe, a potom i otvoriti javnu razinu na europskoj razini.
"Prema podacima iz 2009. godine u Hrvatskoj je na sustav javne vodoopskrbe priključeno 78 posto stanovništva. Ta je brojka danas vjerojatno i veća. Međutim, još je uvijek mnogo građana koji uopće nisu priključeni na neki javni sustav vodoopskrbe. S druge strane kada se govori o javnoj odvodnji, odnosno, sustavu kanalizacije, ta je prema podacima iz te godine, samo 43 posto stanovništva na nju priključeno."
Voda i vodoopskrba u tržišnoj utakmici
Tomašević iz Zelene akcije naglašava kako u toj priči postoji i pitanje financijskog pristupa, posebice kada znamo da siromaštvo raste, a cijene komunalija idu naviše. Inicijatori i podržavatelji ove europske građanske inicijative zbog toga žele pristup tim uslugama, ali ne samo pristup, već i da si ih građani mogu priuštiti.
No što je s onima koji tvrde da će upravo privatizacijom i davanjem vodovoda i odvodnje u koncesije građani dobiti bolju i jeftiniju uslugu? Kakva je zapravo europska praksa po tom pitanju? Tomašević naglašava da nema jedinstvenog stava te da se Europska unije ne može promatrati kao monolitna tvorevina pa već u samom Europskom parlamentu postoje različite političke grupacije s dijametralno suprotnim stavovima i ideologijama.
Ta fama da će tržišna utakmica sve riješiti i poboljšati i svima jeftinije omogućiti pristup tim uslugama, nije točna, pojašnjava Tomašević. Navodi nekoliko primjera gradova u EU. Tako se primjeri u njemačkom Berlinu vodoopskrba privatizirala te je ubrzo došlo do povećanja cijene usluga. Sada se, kaže, vodoopskrba u tome gradu pokušava vratiti u javno vlasništvo.
Tvrdi da situacija nije tako jednostavna na razini privatizacija ili ne, što vidimo na primjeru Zagreba u kojima su problematična i javno privatna partnerstva. Jer zapravo prave konkurencije ni tržišta neće ni biti; neće biti nekoliko sustava odvodnje, kao što neće biti ni nekoliko vodovodnih sustava. Gradovi i države tako privatnicima, pokazala su iskustva, garantiraju cijene i količine koja se ne formira na tržištu, što može biti štetno za za proračun, ali i neke druge javno definirane ciljeve kao što je zaštita okoliša. Na primjer, privatniku neće biti u interesu grubo rečeno krpanje cijevi kroz koje iz sustava u tlo otječe više od 40 posto vode, jer gubitci su već ionako uračunati u krajnju cijenu za korisnika.
Ista je stvar, pojašnjava Tomislav Tomašević, i sa gospodarenjem otpada, odnosno, nekim najavama o gradnji javno-privatne spalionice u Zagrebu.
I baš zbog toga imamo europske građanske inicijative kojima građani pokušavaju izravno utjecati na zakonodavna tijela Europske unije.
