Pravilnik o upotrebi kolačića
Portal Net.hr unaprijedio je politiku privatnosti i korištenja takozvanih cookiesa, u skladu s novom europskom regulativom. Cookiese koristimo kako bismo mogli pružati našu online uslugu, analizirati korištenje sadržaja, nuditi oglašivačka rješenja, kao i za ostale funkcionalnosti koje ne bismo mogli pružati bez cookiesa. Daljnjim korištenjem ovog portala pristajete na korištenje cookiesa. Ovdje možete saznati više o zaštiti privatnosti i postavkama cookiesa

RACIONALIZACIJA SUSTAVA

VLADA U SABOR UPUTILA PRIJEDLOG ZAKONA O SUSTAVU DRŽAVNE UPRAVE: Planira se smanjenje broja državnih službenika

U ispunjavanju reformskih zahtjeva decentralizacije i racionalizacije državne uprave, novim se zakonom predviđa povjeravanje poslova državne uprave jedinicama područne (regionalne) samouprave – županijama

Vlada je u saborsku proceduru sa sjednice u četvrtak uputila prijedlog zakona o sustavu državne uprave kojim se želi depolitizirati, profesionalizirati i racionalizirati sustav, predlaže se smanjenje broja tijela državne uprave s 52 na 32 i stvaraju uvjeti za obavljanje prvostupanjskih poslova državne uprave na razini najbližoj građanima, povjeravanjem poslova ureda državne uprave županijama.

“Novim Zakonom o sustavu državne uprave omogućavamo provedbu reformskih mjera Vlade – depolitizaciju državne uprave, decentralizaciju i digitalizaciju  i to digitalizacijom uredskog poslovanja”, rekao je ministar uprave Lovro Kuščević.

Predloženim se zakonom, dodao je, ispunjava Programa Vlade za mandat 2016. do 2020. u dijelu koji se odnosi na depolitizaciju i daljnju profesionalizaciju državne uprave.

Smanjit će se broj državnih službenika

Prijedlogom zakona predviđa se da će upravnim organizacijama unutar ministarstava, umjesto dosadašnjih pomoćnika ministara, upravljati (rukovodeći) državni službenici – ravnatelji uprava.

“Na taj će se način smanjiti broj državnih dužnosnika za 96 što, uz profesionalizaciju državne uprave, predstavlja i značajnu uštedu sredstava u državnom proračunu”, rekao je Kuščević.

Time se provodi i depolitizacija državne uprave, istaknuo je, jer će se osobe na navedena radna mjesta imenovati na temelju javnog natječaja. Također, ostvarit će se i transparentnost zapošljavanja i jednaka dostupnost navedenih radnih mjesta svim građanima pod jednakim uvjetima, dodao je.

U ispunjavanju reformskih zahtjeva decentralizacije i racionalizacije državne uprave, novim se zakonom predviđa povjeravanje poslova državne uprave jedinicama područne (regionalne) samouprave – županijama.

Time će se, naglašava ministar, omogućiti još veće približavanje poslova državne uprave građanima kao krajnjim korisnicima usluga državne uprave, imajući u vidu da se poslovi koji će se posebnim zakonima povjeriti prvenstveno odnose na upravna područja gospodarstva (obrt, ugostiteljstvo, turizam, trgovinu, cestovni prijevoz), društvenih djelatnosti (hrvatski branitelji, šport, predškolski odgoj, školstvo kulturu), opće uprave (državne matice, registri birača, udruge).

Zakonom se predviđa ukidanje 20 tijela državne uprave, odnosno, smanjivanje ukupnog broja tijela državne uprave s 52 na 32.

“Također, predloženim zakonom otvaramo mogućnost ustrojavanja pojedinih ustrojstvenih jedinica i ispostava tijela državne uprave kao jedinstvenih upravnih mjesta, gdje će građani moći podnijeti sve zahtjeve koji će po službenoj dužnosti i bez odgode biti dostavljeni stvarno i mjesno nadležnom javnopravnom tijelu te dobiti sve propisane obrasce”, dodao je ministar.

Državni inspektor imat će status dužnosnika

U Sabor su iz Banskih dvora upućene i izmjene i dopune Zakona o obvezama i pravima državnim dužnosnika kojim se predlaže da se kao dužnosnike utvrde glavni državni inspektor i glavni vatrogasni zapovjednik, koji su čelnici dvaju novih tijela državne uprave, a utvrđuje se i koeficijenti za obračun njihove plaće (6,21. odnosno 5,70).

Izmjenama i dopunama Zakona o ustrojstvu i djelokrugu ministarstava i drugih središnjih tijela državne uprave, koji je na snazi od 1. siječnja, naime, predviđa se ustrojavanje Državnog inspektorata i Hrvatske vatrogasne zajednice kao novih tijela državne uprave.

“Ovim izmjenama, a imajući u vidu činjenicu da će se niz inspekcijskih poslova objediniti u jednom tijelu – Državnom inspektoratu, otvara se mogućnost smanjenja broja rukovodećih službenika u ministarstvima koji su do sada obavljali inspekcijske poslove, te samim time i mogućnost za postizanje ušteda na plaćama istih”, istaknuo je Kuščević.

Predlaže se i usklađivanje s Prijedlogom zakona o sustavu državne uprave, te se briše dosadašnji dužnosnički položaj pomoćnika ministra, a dosadašnji naziv „ravnatelji državnih upravnih organizacija“ zamjenjuje se nazivom „glavni ravnatelji državnih uprava, državnih zavoda i državnih ravnateljstava“.

U Sabor i izmjene Zakona o državnim službenicima

Vlada je u Sabor uputila i konačni prijedlog izmjena Zakona o državnim službenicima koji, zajedno sa Zakonom o plaćama državnih službenika i namještenika, čini paket normativnih rješenja kojima će se revidirati sustav plaća sukladno Nacionalnom programu reformi.

Umjesto dosadašnjih položaja pomoćnika ministara, koji su državni dužnosnici, predlažu se radna mjesta ravnatelja i glavnog inspektora koji upravljaju upravnom organizacijom u sastavu ministarstva.

Prema prijedlogu omogućava se zapošljavanje na određeno vrijeme zbog povećanog opsega poslova radi izvršenja preuzetih međunarodnih obveza, uključujući i obveze vezane uz predsjedanje RH Vijećem EU, ili obveza iz posebnih programa Vlade, samo do izvršenja navedenih obveza.

“Navedenim službenicima državna služba na određeno vrijeme ne može postati državna služba na neodređeno vrijeme jer ispunjenjem obveza RH ovim osobama prestaje državna služba”, pojasnio je Kuščević.

Povratak na Net.hr