Vlada će vjerojatno pokušati ublažiti udarac koji će distributerima nanijeti ova odluka, jer će inače ovi pokrenuti tužbe za naknadu štete, koja bi se mogla penjati i do milijardu kuna, piše Jutarnji list.
Isto kao i prije
Novom bi uredbom sve u stvari trebalo ostati kao i prije - opskrbljivačima se produljuje obveza za otkup zelene energije od povlaštenih proizvođača do 31. prosinca 2017., po reguliranoj cijeni koja iznosi 0,42 kune po kilovatsatu. Tu obvezu opskrbljivači imaju već osmu godinu zaredom, a prema važećim odredbama zakona rok za obvezni otkup još je svega nekoliko dana - do 31. prosinca 2016. - nakon kojeg je Hrvatski operator tržišta energije (HROTE) trebao početi prodavati električnu energiju iz proizvodnih postrojenja koja koriste obnovljive izvore na burzi.
I to ne više po trostruko većim nego po tržišnim cijenama.
Nezadovoljstvo opskrbljivača energije
Opskrbljivači energije, kao što su HEP, RWE, Proenergy, GEN-I, i HT, očekivano nisu zadovoljni oom odlukom.
"U slučaju ponovnog uvođenja obveznog otkupa električne energije iz obnovljivih izvora bit ćemo primorani pokrenuti tužbe za naknadu štete jer smo sukladno važećem zakonu prema kojemu je obaveza otkupa zelene energije trebala prestati krajem ove godine radili kalkulacije, cijene i ugovore s kupcima", izjavio je Marko Ćosić, predsjednik Uprave opskrbljivača Proenergy.
Dodao je i da su svu električnu energiju već nabavili za isporuku u sljedećoj godini, a sada bi ih netko izmjenama zakona par dana prije početka godine natjerao da kupe energiju po 40 posto većim cijenama od tržišnih.
Vladina odluka 'jednostavna, ali politički neodgovorna'
Ćosić kaže da bi takav oblik radikalne promjene zakonodavnog okruženja par dana prije početka primjene bio politički neodgovoran i da sigurno nije dio europske poslovne prakse te ipak vjeruje da do navedenih izmjena neće doći.
Opskrbljivači smatraju da predloženo rješenje možda djeluje najjednostavnije za novu Vladu, ali upozoravaju da je ujedno i iznimno opasno te da će imati vrlo negativne posljedice na cijelo tržište. Naglašavaju da tržišni opskrbljivači neće moći izdržati ovaj teret te će na tržištu ostati samo HEP, da bi nakon par godina i on bio bačen na koljena i prisiljen sve te gubitke kompenzirati velikim povećanjem cijena električne energije za građane i industriju, s time da kupci više neće imati mogućnost izbora.
Prijedlozi opskrbljivača
Opskrbljivači su kao jedno od mogućih rješenja predlagali povećanje naknade koju plaćaju potrošači sa 3,5 lipe po kilovatsatu na 6 lipa po kilovatsatu, kao i ukidanje obveze otkupa zelene energije po tri puta većim cijenama.
Smatraju da u pozadini svega stoji namjera da netko uzme dobit iz HEP-a i prelije je u privatne džepove proizvođača iz obnovljivih izvora te tvrde da će, ako se zakon promijeni, građani sljedećih 10-15 godina subvencionirati proizvođače iz obnovljivih izvora s 1,2 do 1,5 milijardi kuna godišnje.
Naglašavaju da nisu protiv zelene energije, već za postavljanje jasnih i transparentnih pravila u poticanju obnovljivih izvora. No, u Ministarstvu zaštite okoliša i energetike uvjeravaju da posljedice izmjene Zakona neće biti tako drastične.
