Plan je ove Vlade da se objedini dodjela socijalnih naknada stvaranjem jedinstvene baze njihovih korisnika, a da osnovica za njihovu dodjelu bude imovinski cenzus. On će se postaviti kao 'indikator za utvrđivanje najugroženijih skupina građana', a trebao bi značiti da dobivanje naknade neće ovisiti samo o nečijem dohotku, nego i o tome koliko vrijednu imovinu ima u dionicama, nekretninama, pokretninama... Iako je u vrijeme Vlade Jadranke Kosor u zakon ugrađen imovinski cenzus koji je propisivao koliko je stambenih kvadrata prepreka dobivanju socijalne pomoći, te koliko vrijedan automobil nekoga isključuje iz socijalno ugroženih, do njegove primjene nije došlo jer nikad nije provedena informatizacija socijalne skrbi. Sad bi se to trebalo promijeniti i ako netko doista u nekretninama ima vrijednost od nekoliko milijuna kuna, više neće moći biti socijalni slučaj.
"Zato bi za reformu socijalne skrbi bio bitan porez na nekretnine. Znalo bi se točno koliko vrijednu imovinu netko ima. Suludo je da umirovljenici čuvaju i po dva ili tri stana svojoj djeci ili unucima, a zbog niskih mirovina imaju pravo na pomoć od grada. To nije pošteno prema onima koji i uz niske plaće pune taj gradski proračun i nemaju baš neku imovinu, možda stan za koji otplaćuju kredit", kazao je za Novi list neimenovani sugovornik iz Vlade.
Novost u Zakonu o socijalnoj skrbi će biti i minimalna zajamčena naknada, te će se svake godine uredbom Vlade propisivati visina iznosa na koji ima pravo svaka osoba s nedostatnim prihodima i imovinom za ostvarivanje osnovnih životnih potreba. No, još nije odabran model po kojem će funkcionirati ta zajamčena minimalna naknada, pa u Vladi s tim ne žele još izlaziti u javnost.
