Pročelnica Odjela za virusologiju Klinike za infektivne bolesti "Dr. Fran Mihaljević", doc. dr. sc. Oktavija Đaković Rode gostujući u HRT-ovoj emisiji Otvoreno rekla je da Britanci već duže govore da bi možda jedna doza mogla biti dovoljna, no hrvatsko istraživanje dalo je zasad preliminarne rezultate i daleko smo od odluke da je jedna doza dovoljna.
'Naše spoznaje su još relativno male'
"Istraživanje je na samome početku. Naše spoznaje su još relativno male. Kako bismo mogli definirati značenje imunosnog odgovora i značenje količine protutijela trebamo istraživanja. Uoči druge doze cjepiva motivirali smo naše zdravstvene djelatnike koji su se procijepili da daju uzorak krvi koji smo testirali kako bismo dobili osnovu i vidjeli koliko je to cjepivo imunogenično. Radi se o Pfizerovom cjepivu kojim se cijepe zdravstveni djelatnici. Odabrali smo test koji je usmjeren upravo na komponente koje se nalaze u tom cjepivu jer kad smo pokušali nekim drugim testom, antitijela nisu bila detektabilna, kazala je pročelnica Odjela za virusologiju Đaković Rode.
Također, Đaković Rode je naglasila da sva testiranja nisu jednaka te da se od prvog dana pokušalo raditi s različitim testovima, a odgovori su bili vrlo varijabilni.
"Načelno, su svi djelatnici imali vrlo dobar imunosni odgovor, neki i izuzetno visok. Zasad ne možemo znati što ta protutijela znače. U istraživanju sudjeluju i suradnici koji prikupljaju i druge podatke - o samoizolaciji, preboljelim bolestima, vremenu izloženosti, radu na određenim odjelima. Svi su podaci preliminarno obrađeni i vidjeli smo da razlike postoje pa je preliminarna preporuka da je količina protutijela vrlo visoka, posebno u osoba koje su preboljele COVID. To nije ništa novo jer Britanci već duže govore da bi možda jedna doza mogla biti dovoljna", rekla je. Naglasila je da se radi o preliminarnim rezultatima i da smo daleko od odluke da je jedna doza dovoljna.
Prof. dr. sc. sa Sveučilišta u Rijeci, Zlatko Trobonjača nije iznenađen rezultatima ispitivanja. "Najvrijedniji rezultat istraživanja je činjenica da ljudi koji su preboljeli COVID s jednom dozom cjepiva imaju vrlo visoku koncentraciju protutijela, pa im druga doza nije ni potrebna", rekao je Trobonjača te objasnio da se izlaganjem antitijelima stvaraju i memorijske stanice koje u ponovnom kontaktu s istim antigenom odreagiraju puno jače. "To se upravo dogodilo kod ljudi koji su preboljeli bolest, odreagirali su kao da su primili prvu dozu cjepiva, pa im je prva doza cjepiva došla kao sekundarna reakcija u kojoj su potaknute memorijske stanice i nastao je puno veći titar antitijela", rekao je Trobonjača. Naglasio je da bi u tom slučaju mogle biti goleme uštede i na cjepivu i rizika kod ljudi.
Cijepljenje u Hrvatskoj
Govoreći o tijeku cijepljenja u Hrvatskoj, pomoćnica ravnatelja HZJZ-a, Marija Bubaš rekla je da ne možemo biti nezadovoljni s obzirom na to da "trošimo oko 80 posto cjepiva koje imamo i s obzirom na količine koje nam dolaze". "Svi bismo bili zadovoljni kada bismo raspolagali s većim količinama i kada bismo govorili o većem postotku cijepljene populacije, barem iznad 20 posto", rekla je Bubaš te dodala da bi do kraja ožujka trebalo doći 700 tisuća doza, a ubuduće i "ozbiljnije" doze. "Ljudi su zainteresirani za cijepljenje i mislim da su shvatili da cjepivo pruža zaštitu i da omogućuje mobilnost", rekla je.
Na pitanje kada ćemo cijepiti 50 posto stanovništva nije mogla točno odgovoriti.
Upitana kada bi mogli procijepiti 50 posto stanovništva, Bubaš nije mogla točno odgovoriti. "Ciljali smo da imamo dobru procijepljenost i prije 1. lipnja, ali teško je predviđati jer proizvođači cjepiva ne daju dugoročna predviđanja pa možemo govoriti samo za 14 do mjesec dana unaprijed", rekla je dodajući da se često događalo da kada proizvođači i najave isporuku, isporuče manje količine.
Procijepljenost u Istri
O procijepljenosti u Istri govorila je ravnateljica Opće bolnice Pula, doc. dr. sc. Irena Hrstić koja je napomenula da je teško govoriti o zadovoljstvu činjenicom da se dosad u Istri cijepilo oko 12 tisuća osoba. "Ako nam je cilj procijepiti 80-90 posto ljudi, ne možemo reći da smo zadovoljni. Kolika nam količina cjepiva bude dostupna, sigurna sam da će biti odmah potrošena. Ovo nije dovoljno za ući u sigurnu turističku sezonu, ali činjenica je da se radi i ide ka zadovoljavajućem postotku", rekla je.
Hrstić je napomenula da je mali broj novozaraženih u toj županiji i posljedica pridržavanja svih mjera kao i pravovremenih reakcija na novu, nepoznatu situaciju te da disciplinu uspijevaju održavati na zadovoljavajućem nivou.
Stanje u Dalmaciji
"Hajduk je primjer kako se u zatvorenoj zajednici lako prenese virus. Situacija u Splitsko-dalmatinskoj županiji je već nekoliko tjedana ista. Raste broj novooboljelih, ali broj hospitaliziranih se održava na istoj razini", rekao je predstojnik Klinike za infektologiju KBC-a Split, prof. dr. sc. IvoIvić koji je, ne želeći davati dugoročne prognoze, dodao da je postotak cijepljenih beznačajan ukoliko se ne držimo protuepidemijskih mjera koje su "dosadne, ali ipak efikasne".
"Bio sam svjedokom boravka ljudi na otvorenom i u vrijeme kada su mjere bile puno strože. Duboko sam uvjeren da je ponašanje ljudi, pa i u nevidljivom dijelu, kod kuće, u obitelji, u druženjima, na rođendanima, proslavama - to što nam utječe na broj novooboljelih, u konačnici i na broj ljudi koji će završiti u bolnici", rekao je.
Pogoršanje situacije u Primorsko-goranskoj županiji
Komentirajući pogoršanje situacije u Primorsko-goranskoj županiji, Trobonjača je rekao da će se virus "prenositi jer otvorili smo školski sustav, dozvolili druženja na terasama, a pitanje je u kojoj mjeri poštujemo protuepidemijske mjere". Također, smatra da su se očigledno ljudi previše družili i da nisu pazili na protuepidemijske mjere.
"Jako nam je važno da u ljeto uđemo sa što boljim podacima. Lani na početku lipnja imali smo jako dobre epidemiološke podatke, bili smo gotovo na nuli. Sada, na proljeće imamo velik broj i nadam se da ćemo do početka ljeta to suzbiti, pogotovo ako cijepljenje bude išlo boljom dinamikom i ako se budemo više pridržavali mjera nego do sada", poručio je.
'Ni kontrola nije trajna niti je zabetonirana'
Bubaš smatra da je trenutačna epidemiološka situacija relativno pod kontrolom, "ali ni kontrola nije trajna niti je zabetonirana". Dodala je da su ljudi željni druženja, no napominje da ono nosi posljedice, "dolazi se u bliski kontakt i širenje zaraze je neminovno". "To se očito dešava i u zemljama okruženja. Kada se u jednadžbu uključe i nove varijante koje se lakše prenose, rezultat je jasan", rekla je.
Đaković Rode smatra da vrlo vjerojatno i druge države vrše istraživanja te je rekla da treba imati ideju i prikupljati uzorke. "Mi smo u fazi prikupljanja uzorka nakon mjesec dana od kompletne vakcinacije s dvije doze, dalje planiramo nakon tri mjeseca, pa šest mjeseci te nakon godinu dana. Zahvaljujem svim našim djelatnicima koji su voljni dati uzorak za istraživanje. To je podatak koji nam samo nešto govori na individualnoj razini, ali još uvijek konačni rezultat nemamo", rekla je.
'Koronavirus nije spektakularan'
Upitana što se očekuje od istraživanja, Đaković Rode rekla je da se želi vidjeti dinamika, "koliko dugo će protutijela biti detektabilna, hoće li zadržati svoju razinu, a dodatnim testovima neutralizacije treba vidjeti njihovu učinkovitost - to je ključ cijele priče".
Naglasila je da "koronavirus nije spektakularan, ali ima vrlo teške posljedice, vrlo je težak u patogenezi, ali u nastanku same bolesti je kao i drugi respiratorni patogen. Problem COVID-a je težina i progresija bolesti kod pojedinaca".
Trobonjača je pojasnio da već sada znamo štite li cjepiva od mutacija koronavirusa. "Wuhanski soj praktički više ne postoji, protiv britanskoj soja cjepiva su učinkovita, a ako ništa drugo stječe se imunost koja nas brani od teških oblika bolesti, što je izuzetno važno", rekao je te naglasio da je upravo zbog toga dobro cijepiti se.
'Trebamo se bojati zasićenja zdravstvenog sustava'
Upitani smatraju li Istru zasad najpoželjnijom destinacijom, ravnateljica pulske bolnice rekla je da smo "prošle godine dokazali da se može održavati ovakav trend, a definitivno to moramo napraviti". Hrstić smatra da "na svaku novu situaciju moramo što prije i što točnije odreagirati i do sada je to bilo prilično učinkovito pa se nadam da će tako biti i ubuduće. Važno je kontinuirano pratiti jer s ovim virusom živimo, učimo s njim, a najveća konstanta je da nas svako malo nešto novo iznenadi, pa je najvažnije da pravovremeno odreagiramo i situacija će biti pod kontrolom", poručila je.
Radi li se o početku trećeg vala ili o repu drugog vala, Bubaš je rekla da o trećem valu govorimo od devetog mjeseca te bi iz tog razloga to pitanje ostavila bez odgovora. "Ono čega se trebamo bojati je zasićenje zdravstvenog sustava koji je do sada pokazao iznimnu fleksibilnost", rekla je. "Moramo svi mi zdravstveni radnici pokazati da možemo izići iz zone komfora. To su kolege pokazali, pokazali su kolegijalnost i spremnost da mijenjaju svakodnevicu za neizvjesnost", poručila je Bubaš dodajući da "ne želimo da nam se dogodi da molimo susjedne države da nam uskoče u pomoć, to nam se nije dogodilo i nadam se da niti neće", zaključila je.
Situaciju s koronavirusom u Hrvatskoj i svijetu iz minute u minutu možete pratiti OVDJE.
