Bivša ministrica vanjskih poslova Vesna Pusić gostovala je na N1 televiziji gdje je komentirala sukob u Ukrajini te komunikaciju premijera Andreja Plenkovića i predsjednika Zorana Milanovića.
"Bez obzira je li planirana opcija ili ne, ako imate na granicama više od 100 tisuća vojnika, to je uvijek opasno. U takvim uvjetima bilo kakva iskra može izazvati sukob. Mnoge analize govore, s obzirom na karijerno podrijetlo Putina koje je u obavještajnoj zajednici, da je on više sklon hibridnim metodama rata – hakerima, plasiranjem lažnih vijesti i destabilizacijom država iznutra nego što je sklon vojnim rješenjima, ali to nije nešto u što bi se čovjek mogao pouzdati", rekla je.
Dodala je da Ukrajina danas nije ista kao Ukrajina 2014.
"Ono što je po mom mišljenju od interesa za nas, osim razmještanja dodatnih tri tisuće vojnika. Druga stvar, mislim da je to bilo na press konferenciji s mađarskim premijerom Orbanom, da je ruski predsjednik rekao da ga Zapad pokušava namamiti u sukob, a da je on još uvijek sklon diplomatskim pregovorima. To je jedan mali pozitivni znak. Treća stvar koja je za nas zabrinjavajuća, a pojavila se na nekim beogradskim i bosanskohercegovačkim portalima, to je prijenos teksta iz jednog ruskog vojnog časopisa, da Rusija postavi svoje raketne sustave u Srbiju. To je zastrašujuće, nadam se da to Srbija neće dopustiti", kazala je.
Jako si idu na živce
Što se tiče sukoba na relaciji premijer-predsjednik, rekla je da je za nju puno značajniji njihov različit pogled što su interesi Hrvatske u asocijacijama kojima pripadamo. Istaknula je da je možda bila i namjera predsjednika da destabilizira politiku premijera i Vlade.
"Jasno je da de facto u ovim okolnostima Vlada vodi tu politiku. Vlada je izvršno tijelo. U normalnim okolnostima oni bi se konzultirali. Pod normalnijim okolnostima ne biste mogli spriječiti te osobne karakteristike. Očito si međusobno idu jako na živce", rekla je.
Pusić kaže da je uloga predsjednika i inače čudna i da joj i danas katkad ide na živce.
"Osoba s malim ovlastima, ali velikim legitimitetom. Katkad je premijer teška osoba, a katkad je predsjednik teška osoba, ali ta situacija daje mogućnost nekakve ravnoteže. U opasnoj smo situaciji jer de facto nemamo opozicije. Zato, koliko god je to teško i neki predsjednici su meni išli jako na živce, to daje jednu uzajamnu kontrolu unutar političke elite koja je uvijek pozitivna", kazala je bivša ministrica vanjskih poslova.
I Kolinda je zazivala smjenu Milanovića
Temu odnosa premijera Andreja Plenkovića i predsjednika Zorana Milanovića komentirala je na N1 televiziji i bivša premijerka Jadranka Kosor. Komentirala je izjave vladajućih kako je neviđeno da predsjednik Zoran Milanović zaziva pad Vlade.
"Ne, nije izvan svih okvira, ja sam imala priliku, a i mogu reći i čast i zadovoljstvo kohabitirati s dvojicom predsjednika, prvih šest mjeseci s Mesićem pa s Josipovićem. Posebno spominjem Mesića jer su naši odnosi bili izuzetno napeti nakon izbora, jedno vrijeme nismo ni razgovarali. Predsjednica Kolinda Grabar Kitarović je odmah, neposredno nakon što je došla, napisala pismo Milanoviću gdje mu je kratko i jasno napomenula da je najbolje što može napraviti za Hrvatsku da da ostavku i odu on i njegova vlada", rekla je Kosor.
"Sjećate se jednog bizarnog trenutka kada je ona upala u Ministarstvo poljoprivrede jer je bila nezadovoljna postupanjem, a ministar je izašao na stražnja vrata? Ona je na licu mjesta htjela rješavati neke probleme s nekim kravama. Bilo je toga, a da ne kažem oko njezina odnosa s premijerom Tihomirom Oreškovićem. Jesmo li zaboravili one neviđene scene oko toga da ona šalje nalog i potpis za smjenu šefa SOA-e Dragana Lozančića? To stavljam isto u širu sliku jer je to pritisak na predsjednika Vlade, gdje ona potpisuje smjenu Dragana Lozančića, a da to premijer u tom trenutku još ni ne zna. Sve to kada se zbroji završava padom Vlade koju ruši HDZ, gdje se među ostalim navodi i činjenica oko SOA-e. Mi do danas nismo saznali razloge zbog kojih je Lozančić smijenjen. Ako se ogriješio o zakon, onda je morao odgovarati i završiti na sudu. A ako nije, onda se i dalje otvara pitanje što se zapravo dogodilo i o kakvom se političkom pritisku radilo. Vladajuća većina nije prihvatila izvješća nadležnih državnih institucija i ostaje taj politički dojam da se taj slučaj ostavlja na nekom tinjanju", rekla je Kosor.
Komentirala je i jesu li istupi predsjednika Milanovića govor mržnje.
"To naravno ne može biti točno jer predsjednik Republike ima pravo govoriti, drugo pitanje je način na koji mnoge stvari kaže, međutim ima pravo kao što imaju pravo govoriti i ljudi, političari, zastupnici iz opozicije jer napadi na premijera, koji je najodgovornija osoba u državi, nisu govor mržnje. Pogledajte britanski parlament, pogledajte kako se britanski parlamentarci rugaju i napadaju Johnsona, pogledajte kako nastupaju u javnosti. Zamislite takve scene hučenja, bučenja u hrvatskom parlamentu, to bi se protumačilo izrazitim govorom mržnje. Parlamentarizam znači da odgovorna osoba mora biti spremna primiti na sebe određenu salvu kritika, od kojih su neke i čista uvreda", rekla je Jadranka Kosor.
