Daleko najveći pad cijena struje za kućanstva u drugoj polovini prošle godine iskazan u domaćoj valuti zabilježen je na Cipru, za čak 22 posto u odnosu prema istom razdoblju godine prije. U Hrvatskoj su cijene struje za kućanstva iskazane u domaćoj valuti u drugoj polovini 2015. bile 1,5 posto niže nego u prethodnoj godini, a sličan pad - od 1,4 posto - zabilježen je i u Velikoj Britaniji. Najviše su pak skočile cijene struje za kućanstva u Latviji, za 26,8 posto, i u Belgiji, za 15,1 posto.
Cijene plina za kućanstva u Hrvatskoj iskazane u domaćoj valuti također su prosječno niže, i to za 3,8 posto, kao i u Francuskoj. U skupini je još Slovenija s 3,9-postotnim padom cijena plina. U većini zemalja EU kućanstva su u drugoj polovini 2015. plaćala niže cijene plina iskazano u domaćoj valuti nego u istom razdoblju godine prije, pri čemu je najizrazitiji pad cijena zabilježen u Estoniji, za 22,3 posto, te u Bugarskoj, za 19,1 posto. Najviše su pak prosječno porasle cijene plina za kućanstva u Rumunjskoj, za 7,2 posto, i u Švedskoj, za 4,4 posto.
Danska je prednjačila udjelom poreza i davanja u ukupnoj cijeni struje i plina za kućanstva, od 69 odnosno 57 posto. U Hrvatskoj su porezi i nameti u drugoj polovini prošle godine činili gotovo četvrtinu cijene struje za kućanstva, odnosno 24 posto, te petinu cijene plina.
