Građanima koji žive boljim standardom u bogatijim zemljama, najveća su stavka stanovanje i režijski troškovi. Hrvatska se sa 16 posto od svih troškova i 1580 eura potrošnje po stanovniku nalazi u skupini četiriju članica s najmanjom potrošnjom za stanovanje. Troškovi prijevoza hrvatskim kućanstvima činili su lani 9,4 posto svih troškova ili 3712 eura, prenosi Slobodna Dalmacija.
Za zdravlje su građani Hrvatske izdvojili lani 4,4 posto svoje potrošnje, gotovo 13 milijardi kuna ili 1,7 milijardi eura što je 430 eura po stanovniku.
Prehrana čini čak 18,3 posto potrošnje u Hrvatskoj. Veći udjel troška za prehranu imaju Rumunjska, Litva, Estonija i Bugarska. Prošle su godine, objavio je Eurostat, kućanstva u Hrvatskoj na hranu potrošila malo više od sedam milijardi eura ili 53,6 milijardi kuna. Po stanovniku se u Hrvatskoj na hranu lani potrošilo 1780 eura ili 13.204 kune što je više od dvije lanjske mjesečne prosječne plaće od 6457 kuna. Prehrana je koštala 13,3 posto bruto domaćeg proizvoda (BDP) i samo je u Rumunjskoj prehrana težila više BDP-a.
Hrvatska premašuje tek deset zemalja
Udjelima zdravstvenih troškova u ukupnoj potrošnji, hrvatskih 4,4 posto premašuje samo 10 zemalja članica koje troše više na zdravstvene usluge, kupnju lijekova, terapeutskih pomagala i opreme.
Eurostat je izračunao da je lanjska ukupna potrošnja hrvatskih kućanstava iznosila 9730 eura po stanovniku što je 810 eura mjesečno po stanovniku. Prema podacima Državnog zavoda za statistiku, medijalna mjesečna plaća za prošlu godinu iznosila je 5569 kuna ili 750 eura, a prosječna mjesečna neto plaća 6457 kuna ili 870 eura.
Polovina svih zaposlenih lani je primala manje od 750 eura mjesečne plaće, a prosječna potrošnja po stanovniku je 810 eura mjesečno. S obzirom na to ne čudi da 80 posto ljudi u Hrvatskoj ili njih 3,2 milijuna ima problema sa sastavljanjem kraja s krajem s obiteljskim prihodima.
