Pravilnik o upotrebi kolačića
Portal Net.hr unaprijedio je politiku privatnosti i korištenja takozvanih cookiesa, u skladu s novom europskom regulativom. Cookiese koristimo kako bismo mogli pružati našu online uslugu, analizirati korištenje sadržaja, nuditi oglašivačka rješenja, kao i za ostale funkcionalnosti koje ne bismo mogli pružati bez cookiesa. Daljnjim korištenjem ovog portala pristajete na korištenje cookiesa. Ovdje možete saznati više o zaštiti privatnosti i postavkama cookiesa

KORONARECESIJA

VEĆI IZAZOV ZA NAŠU EKONOMIJU NEGO ’90-E: Stručnjaci analizirali što je dosad napravila Vlada, što slijedi i zašto više ništa neće biti isto

‘Hrvatske javne financije su pred izazovima možda većim nego 1990-ih, a situaciju pogoršava i dugogodišnje neprovođenje suštinskih strukturnih reformi i podilaženje parcijalnim interesima’, kažu analitičari Instituta za javne financije iz Zagreba

Institut za javne financije (IJF) objavio je osvrt pod nazivom “Ekonomika javnog sektora u doba korone” u kojem Vjekoslav Bratić i Josip Franić analiziraju mjere koje pojedine zemlje i Hrvatska koriste kako bi pomogle gospodarstvu u uvjetima krize izazvane koronavirusom.

Situacija i mjere se mijenjaju gotovo svakodnevno, te se – i u Hrvatskoj i u drugim zemljama – s vremenom očekuju i još izdašnije mjere pomoći gospodarstvu. Najnovije informacije govore kako će naša Vlada uskoro krenuti s paketom novih gospodarskih mjera. Premda svaka od tih mjera ima svoju cijenu i premda bi za kvalitetne odluke bilo dobro raspolagati svim parametrima za analizu troškova i koristi te procjene fiskalnih učinaka, u izvanrednim okolnostima vlade moraju i izvanredno, odnosno brzo djelovati, ističu analitičari IJF-a.

PLENKOVIĆ NAJAVIO NOVI SET MJERA ZA GOSPODARSTVO: ‘Svi resori će dati doprinos – bilo za rezanje troškova bilo za rasterećenje’

Izazovi veći nego ratnih 1990-tih godina

“Svijet se uslijed korona virusa brzo i nepovratno promijenio, s brojnim i bolnim posljedicama za gospodarstvo i javne financije, a Hrvatska se uz to mora boriti i s posljedicama potresa u i oko Zagreba. Hrvatske javne financije su pred izazovima možda većim nego 1990-ih, a situaciju pogoršava i dugogodišnje neprovođenje suštinskih strukturnih reformi i podilaženje parcijalnim interesima.

Za razliku od nekoliko zadnjih godina obilježenih smanjenjem udjela javnog duga u BDP-u, uravnoteženjem proračuna i smanjivanjem stope nezaposlenosti, situacija se odjednom mijenja i stavlja hrvatske javne financije u težak i neugodan položaj. EU je za sada zemljama članicama osigurala paket pomoći od 37 milijardi eura iz europskih fondova, ali i članice same smišljaju načine ograničavanja i sprječavanja zaraze te usvajaju različite mjere kako bi pomogle građanima i poduzećima”, ističe se u analizi IJF-a.

U istoj analizi obavljen je i grafikon s prikazom tzv. “antikorona” mjera u zemljama OECD-a (Organizacije za ekonomsku suradnju i razvoj).

PLENKOVIĆ NAJAVIO I DRUGI SET MJERA ZA SPAS GOSPODARSTVA: ‘S ovakvim izazovima se još nitko nikada nije suočio’

Poduzetnici dočekali Vladine mjere ‘na nož’

Nadalje, analitičari IJF-a ističu kako je Vlada RH predstavila prvi paket od 63 mjere, a koji su poduzetničke inicijative “dočekale na nož”. Naime, poduzetničke incijative, kažu analitičari IJF-a, drže da te mjere nisu dovoljne za rješavanje ni aktualnih ni budućih poteškoća te da neće (ili će nedovoljno) riješiti ključno pitanje njihova opstanka na tržištu i zaposlenosti, zbog čega se, primjerice, snažno protive odgodi plaćanja poreza, doprinosa i raznih drugih nameta, umjesto njihovog privremenog ukidanja, itd..

“Vlada je zasad “gluha” na njihove zahtjeve, te poduzetnici, posebice mali i mikro sve više šalju radnike na zavod za zapošljavanje (što iz perspektive javnih financija itekako košta), a vidjet će se kako će reagirati na najavljeni drugi paket mjera”, navode.

EVO KAKO ĆE VLADA SPAŠAVATI GOSPODARSTVO: Dva seta mjera – za neke mjere će mijenjati zakone, a druge su u rukama ministara

Prvi val mjera u europskim zemljama

Analitičari Instituta za javne financije izložili su i detaljni uvid u do sada uvedene mjere u Europi i svijetu koje, kažu, pokazuju kako trenutačni odgovor Vlade ne odstupa bitnije od onoga što poduzimaju druge zemlje. Prema analitičarima IJF-a, u prvom valu mjera:

  • prevladavaju odgode plaćanja poreza (npr. u Austriji, Belgiji, Danskoj, Francuskoj, Litvi, Luksemburgu, Nizozemskoj, Španjolskoj i Sloveniji), izuzeća od plaćanja predujma poreza (npr. u Austriji, Češkoj i Njemačkoj) te nekažnjavanje u slučaju kašnjenja poreznih prijava (npr. u Češkoj i Estoniji);
  • tek nekolicina se europskih zemalja odlučila na potpuna porezna oslobođenja najugroženijih tvrtki. Mađarska je, primjerice, 80.000 tisuća obrta (pretežno iz uslužnog sektora) oslobodila poreznih obveza, dok su tvrtke iz najugroženijih sektora oslobođene plaćanja doprinosa na plaću radnika do kraja lipnja (s izuzetkom doprinosa za zdravstveno osiguranje). U Grčkoj je do lipnja na snazi oslobođenje od doprinosa na plaću i obustava plaćanja PDV-a dospjelog na kraju ožujka, dok je Ujedinjeno Kraljevstvo sve tvrtke u maloprodaji, turizmu i industriji zabave oslobodilo plaćanja poreza na imovinu tijekom sljedećih 12 mjeseci;
  • razmjerno je mali broj europskih zemalja smanjio porezne stope. Grčka je, primjerice, za proizvode od vitalne važnosti stopu PDV-a snizila s 24 na 6%, Norveška je privremeno smanjila porez na dohodak za 4%, a Turska je, u cilju pomoći posebice pogođenom avio-prometu, stopu PDV-a za domaće letove snizila s 18 na 1%;
  • jedna od učestalijih mjera je i ubrzavanje povrata poreza (Rumunjska, Francuska i Belgija);
  • većina članica EU-a subvencionira troškove plaće zaposlenika u tvrtkama čiji je rad privremeno zabranjen te onih koji zbog zaraženosti ili samoizolacije nisu u mogućnosti obavljati svoj posao. U Danskoj i Nizozemskoj primjerice država subvencionira do 90% plaće (ovisno o vrsti ugovora o radu i djelatnosti poslodavca), u Češkoj do 80%, u Latviji do 75%, dok u Bugarskoj taj udio iznosi 60%4; te
  • znatan broj država omogućuje izravno kreditiranje ugroženih poduzeća putem razvojnih banaka i/ili daje državna jamstva za kredite (Austrija, Češka, Belgija, Danska, Estonija, Njemačka, Finska)

Situacija i mjere mijenjaju se gotovo svakodnevno

“Što se tiče projiciranih iznosa državnih intervencija, oni ovise o razvijenosti pojedine ekonomije i trenutnoj razini javnog duga, ali i o stupnju pogođenosti gospodarskih aktivnosti. Usporedbe radi, mjere u Njemačkoj su procijenjene na 28,5% BDP-a (od čega se 24% odnosi na državna jamstva, a 4,5% na direktne potpore), dok su Cipar i Rumunjska zasad za ovu svrhu namijenile 3% BDP-a.

Ukratko, većina europskih zemalja koristi mjere slične onima u Hrvatskoj, no situacija i mjere se mijenjaju gotovo svakodnevno, te se – i u Hrvatskoj i u drugim zemljama – s vremenom očekuju i još izdašnije mjere pomoći gospodarstvu. Premda svaka od tih mjera ima svoju cijenu i premda bi za kvalitetne odluke bilo dobro raspolagati svim parametrima za analizu troškova i koristi te procjene fiskalnih učinaka, u izvanrednim okolnostima vlade moraju i izvanredno, odnosno brzo djelovati”, stoji u analizi zagrebačkog Instituta za javne financije.

BERNARDIĆ PREDLOŽIO: ‘Dužnosnike na minimalac, a novac za stranke usmjeriti gospodarstvu’

Vlada sutra donosi novi paket mjera pomoći?

U međuvremenu je u utorak u Vladi održan novi sastanak na kojem se raspravljalo o dodatnom paketu mjera za pomoć gospodarstvu teškom 30 milijardi kuna, koji bi trebao biti usvojen na sjednici Vlade u četvrtak, piše Jutarnji list. Prema onome što je nakon sastanka rekao predsjednik HNS-a Ivan Vrdoljak, raspravljalo se i o prijedlogu da se onim djelatnostima i poduzetnicima kojima je država zabranila rad odmah otpišu dugovanja prema državi u idućih tri mjeseca, s mogućnošću produljenja za još tri mjeseca. U to bi bili uključeni  porez na dohodak, porez na dobit, plaćanje socijalnih doprinosa, ali i razni parafiskalni nameti (naknada za spomeničku rentu, komunalni i vodni doprinosi, RTV pristojba…).

Navodno je na stolu i ideja da se tvrtkama na koje se zabrana rada ne odnosi, ali kojima je uslijed krize prihod pao više od 20 posto, također otpišu ta davanja u roku od tri mjeseca. Kada je riječ o naplati PDV-a po naplaćenoj fakturi, Jutarnji list doznaje da bi mjera odgode plaćanja obuhvatila samo tvrtke koje imaju do 7,5 milijuna kuna godišnjih prihoda. Dio mjera u novom, kao i starom paketu mjera uključuje i bankarske moratorije na sve vrste kredita za one koji ne rade ili im je plaća smanjena, s tim da bi mogle uključiti i državne tvrtke poput HEP-a koji bi tim građanima umanjio iznose računa.

Situaciju s koronavirusom u Hrvatskoj i svijetu iz minute u minutu možete pratiti OVDJE.

Povratak na Net.hr