Pravilnik upotrebi kolačića
Portal Net.hr unaprijedio je politiku privatnosti i korištenja takozvanih cookiesa, u skladu s novom europskom regulativom. Cookiese koristimo kako bismo mogli pružati našu online uslugu, analizirati korištenje sadržaja, nuditi oglašivačka rješenja, kao i za ostale funkcionalnosti koje ne bismo mogli pružati bez cookiesa. Daljnjim korištenjem ovog portala pristajete na korištenje cookiesa. Ovdje možete saznati više o zaštiti privatnosti i postavkama cookiesa

Rade manje od drugih, a među najjačima su u svijetu

Dok hrvatski poslodavci tvrde da Hrvatskoj ne treba toliko neradnih dana, te da smo zbog njih među ‘najneradničkijim’ državama u Europi, podaci na svjetskoj razini pokazuju da veći broj neradnih dana ne čini ekonomiju slabijom. Zorno to dokazuju Kinezi.

Naime, sudeći po broju blagdana i praznika u svijetu, najveći su ‘neradnici’ u svijetu upravo najjače ekonomije!

Tako Kinezi imaju čak 17 praznika/blagdana, a 1999. su uz tri najvažnija – Kinesku novu godinu, Međunarodni dan rada i Nacionalni dan, uveli korištenje tzv. ‘zlatnih tjedana’, sedmodnevnih praznika uz svaki od tih važnih im datuma, piše Novi list.

Indija, čije gospodarstvo polako preuzima primat u svijetu, ne radi čak 18 dana, Japancima je neradno pak 15 dana, plus slobodan ponedjeljak ukoliko neki od petnaest praznika ili blagdana pada na nedjelju, dok se u neradni dan pretvara i radni, koji ‘pada’ između dva blagdana ili praznika. Između ostalih, u Japanu ne rade na Dan zelenila, na Proljetni ekvinocij, na Dan punoljetnih osoba, Dan djece i tako redom.

Rumunji imaju samo 5 neradnih dana

Razvijena Švicarska ima 11 neradnih dana zbog praznika i blagdana, ali i dodatan niz neradnih dana na kantonalnim i lokalnim razinama. Bogata Danska broji 14 neradnih dana, kao i Hrvatska, te Austrija s 13. Talijani se, osim na godišnjem odmoru, odmaraju još 11 dana.

S druge strane, Rumunji imaju tek pet neradnih dana, ali ne i jaku ekonomiju, poput ostalih navedenih primjera.

Podsjetimo, u veljači ove godine iz Vlade je neslužbeno najavljeno kako će se, nakon što ‘odradimo’ još ovaj neradnički lipanj, pokrenuti javna rasprava o tome da se Tijelovo, Dan antifašizma i Dan državnosti pretvore u radne dane. Ministar Slavko Linić kazao je tada kako bi takav potez sigurno imao značajan ekonomski efekt, jer bi za istu cijenu rada imali više radnih sati rada, što bi značilo i veću produktivnost. Sindikalci su načelno na ideju pristali, ali samo ukoliko se javnosti argumentirano objasni kako to može dugoročno pomoći građanima i Hrvatskoj.

Imaš komentar?

Povratak na Net.hr